1. UVODNE NAPOMENE

Sve više  poslovnih subjekata odlučuje proizvode i/ili usluge plasirati na tržište pored  tradicionalnog načina (putem prodajnih objekata) i/ili samo  putem elektroničke mreže (interneta).  Prednost internet trgovine za trgovce ogleda se u:  nižim troškovima pokretanja i obavljanja poslovanja u odnosu na klasično trgovine  (nisu potrebni prodajni objekti osim prostorija za skladištenje robe, relativno manji broj uposlenika, niži režijski troškovi i dr.);  i omogućavanja istovremenog marketinga (reklamiranje ponude) i prodaje  proizvoda (roba i usluga) koji su predmet trgovanja.  U odnosu na potrošače,  prednost  internet trgovine je u tome, što:  kupovina putem interneta potrošačima pruža maksimalni komfor tijekom izbora, naručivanja i plaćanja odabranih proizvoda iz svog doma (jednostavnim "klikom" na odabrani proizvoda i način plaćanja prikazan na web stranici trgovca);  potrošači ne gube vrijeme i troškove putovanja vezano uz  odlazak u klasičnu trgovinu radi obavljanja kupnje; zbog širokog prodajnog asortimana potrošačima je omogućena jednostavna i brza usporedba prodajnih cijena, uvjeta plaćanja i isporuka što im olakšava da donesu odluku o kupnji.  Prednost internet trgovine za obje strane (trgovce i kupce odnosno potrošače) je u tome što  vrijeme trgovanja nije vremenski niti prostorno ograničeno (ponuda i prodaja te kupnja roba i usluga  moguća je 24 sata na dan, 7 dana u tjednu kroz sve dane u godini, a tržište proizvoda je bez granica). Korištenjem usluga posredničkih servisa za sigurno plaćanje, trgovcima i potrošačima osigurava se visok stupanj sigurnosti i kontrole plaćanja roba  i usluga koje su predmet kupoprodaje. Iz  navedenih razloga, internetska trgovina postaje jedan od najsuvremenijih i najprofitabilnijih načina obavljanja trgovine na malo sa tendencijom prerastanja u osnovni i sveprisutni način trgovanja u ne dalekoj budućnosti. 

2. POJAM I OBLICI OBAVLJANJA INTERNET TRGOVINE

Internet trgovina je jedan od načina obavljanja elektroničke trgovine ili e-trgovine.   Elektronička trgovina  podrazumijeva skup  tehnologije i procedura koje automatiziraju poslovne transakcije putem elektroničkih sredstava komunikacije, pri čemu se informacije prenose putem elektroničke pošte odnosno e-maila (prijenos poruka elektroničkim putem između dva računala), EDI (Electronic Data Interchange) sustava (elektronička razmjena odnosno prijenos strukturiranih podataka prema dogovorenim standardima od jedne do druge računalne aplikacije elektroničkim putem) ili putem Interneta (WWW-World Wide Web) javno dostupne globalne podatkovne mreže koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem internetskog protokola. Internet trgovina odnosno trgovina putem interneta  (On-line trgovina ili Web trgovina) je oblik elektroničkog poslovanja koji se ostvaruje na način da se različiti proizvodi (robe i usluge) prodaju (nude i naručuju) putem interneta.

U smislu propisa kojim se uređuje djelatnost trgovine, internet trgovina je oblik prodaje robe izvan prodavaonica, a u smislu propisa kojim se uređuje elektronička trgovina, prodaja robe putem interneta smatra se uslugom informacijskog društva. Ugovor sklopljen između potrošača i trgovca putem interneta u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača smatra se ugovorom sklopljenim na daljinu.  Internet trgovina objedinjuje funkcije prodaje i kupnje robe i/ili usluga elektronskim putem. Osnovna značajka ovog oblika obavljanja trgovine je da se kupoprodajni ugovori sklapaju (a ponekad i izvršavaju) putem interneta kao sredstva daljinske komunikacije, bez  istodobne fizičke prisutnosti ugovornih strana na jednom mjestu.

Internet trgovina(prodaja robe/usluga putem web shopa) može se obavljati kroz dva osnovna oblika: a) B2B (business to business) ili  internet trgovine na velikoodnosno prodaje robe na daljinu na veliko; i b) B2C (business to consumer) ili  internet trgovine na malo ili prodaje robe na daljinu na malo, a svaki od tih oblika može se realizirati kao izravna ili neizravna internet trgovina. Internet trgovina na veliko ili prodaja robe na daljinu na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost. Internet trgovina na malo ili prodaja robe na daljinu na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima. Kod izravne elektroničke trgovine, cjelokupno trgovačko poslovanje obavlja se putem interneta, odnosno sklapanje ugovora i isporuka robe i/ili usluga obavlja se putem   „On - line narudžbe“,„On line – dostave“ i „On-line plaćanja“ (plaćanja putem kreditnih kartica ili internet bankarstvom na uplatni račun trgovca). Na ovaj način obavlja se prodaja robe u nematerijalnom (netjelesnom) obliku (npr. računalnih software i zabavnih programa) te prodaja (pružanje) usluga (npr. savjetovanja, informiranja).  Kod neizravne elektroničke trgovineriječ je o kombinacija internetske i tradicionalne trgovine, što znači da se narudžba robe i/ili usluge obavljaputem interneta („On-line narudžbe“), a dostava se obavlja na uobičajeni način  podizanjem robe u prostorijama trgovca,  ilitrgovac dostavlja naručenu robu kupcu vlastitom dostavom,  poštom ili putem kurirske službe. Samo plaćanje može se obaviti na tradicionalan način („Off-line“),  kreditnim karticama, gotovinom pouzećem ili uplatom na naznačen račun trgovca otvoren kod institucije za platni pomet odnosnokreditne institucije; ili internetom („On-line“). Na ovaj način se obavlja prodaja robe u materijalnom (tjelesnom) obliku.

3. NORMATIVNO UREĐENJE INTERNET TRGOVINE

 Osnovni propisi kojima se uređuje djelatnost internet trgovine su: Zakon o trgovini (u nastavku: ZT)[¹] i Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (u nastavku: Pravilnik o MTU),[²]  Zakon o elektroničkoj trgovini (u nastavku: ZET)[³], Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23.7.2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage direktive 1999/93/EZ[⁴] i Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23.7.2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu. U slučaju prodaje proizvoda  na malo potrošačima za njihovu osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu i Zakon o zaštiti potrošača (u nastavku: ZZP)[⁵] te njihovi provedbeni pravilnici od kojih posebno ističemo  Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda,[⁶] Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja[⁷] i  Pravilnik o sadržaju i obliku obavijesti o pravu potrošača na jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu i ugovora sklopljenog izvan poslovnih prostorija.[⁸]  Na obavljanje Internet trgovine odgovarajuće se primjenjuju i odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama (u nastavku: ZEK)[⁹], Zakona o obveznim odnosima (u nastavku: ZOO),[¹⁰] Zakon o uslugama,[¹¹] propisi o zaštiti osobnih podataka,[¹²]  računovodstveni i porezni propisi[¹³] te drugi propisi, ovisno o vrsti prodajnog asortimana (npr. o označavanju i sigurnosti proizvoda, higijeni hrane, zaštiti autorskih i srodnih prava i dr.), Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova.[¹⁴] Na trgovca i registriranog proizvođača u statusu trgovačkog društva ili zadruge, primjenjuju se i odredbe  Zakona o trgovačkim društvima (u nastavku: ZTD),[¹⁵]a  u statusu obrta odredbe Zakona o obrtu.[¹⁶] Na pravne i fizičke osobe privatne šumoposjednike upisane u Upisnik šumoposjednika primjenjuju se odredbe Zakona o šumama[¹⁷] i Pravilnika o Upisniku privatnih šumoposjednika,[¹⁸] a na  obiteljska poljoprivredna gospodarstva (u nastavku: OPG) Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu[¹⁹] i Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.[²⁰] U slučaju obavljanja Internet trgovine na malo, ZZP i njegovi provedbeni propisi imaju prednost u odnosu na ZET i Zakon o uslugama, a na obveznopravne odnose između potrošača i internet trgovca primjenjuju se odredbe ZOO-a.

4.   TKO  MOŽE I NA KOJE NAČINE OBAVLJATI INTERNET TRGOVINU

 Djelatnost Internet trgovine(kupnje robe radi daljnje prodaje)mogu obavljati trgovci (pravna i fizička osoba - obrtnik, registrirana za djelatnost trgovine), pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost proizvodnje (u nastavku: registrirani proizvođači) i  nositelji i/ili članovi OPG-a upisanog u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u nastavku: OPG) i  pravna i fizička osoba upisana u Upisnik privatnih šumoposjednika (u nastavku: šumposjednici) .  Dok trgovciputem interneta mogu obavljati internet trgovinu na veliko i/ili na malo  različitim vrstama robai usluga koje se nalaze na tržištu,registrirani proizvođači, šumposjednici  i OPG-ovi su ograničenu naon-line prodaju samo vlastitih proizvoda. Pritom, registrirani proizvođači svoje proizvode putem interneta mogu prodavati na veliko i na malo, šumoposjednici samo na veliko, a OPG-ovi samo na malo.

Udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe, mali dobavljači poljoprivrednog sadnog materijala koji nemaju obveze upisa u Upisnik poljoprivrednika te  pravne osobe i obrtnici koji posjeduju povlasticu za gospodarski ribolov i/ili akvakulturu) ne mogu obavljati prodaju svojih proizvoda potrošačima putem interneta, osim ako se dodatno ne registriraju za obavljanje djelatnosti trgovine putem interneta.

Trgovci, registrirani proizvođači,  šumoposjednici  i OPG-ovi prodaju robe  putem interneta mogu obavljati tako da: a) obavljanje internet trgovine u cijelosti preuzmu na sebe (otvaranjem vlastitog web shopa), što podrazumijeva pribavljanje domene, hostinga, izradu web stranice, upravljanje sadržajem i tehničkom podlogom web shopa (programiranje, održavanje baze podataka proizvoda koji se nude na prodaju i ostalo); b) ili samu tehniku vođenja internet trgovine prepuste  specijaliziranom pružatelju usluga izrade i održavanja web stranica ili kupnjom odgovarajućeg softverskog paketa za prodaju putem interneta;  ili c)  zakupiti prostor u "virtualnom shopping centru" te proizvode prodavati preko informacijskog posrednika.

5. UVJETI ZA OBAVLJANJE INTERNET TRGOVINE

5.1. Registriranje djelatnosti odnosno upis u odgovarajuće upisnike

Za obavljanje trgovine  (kupnju i prodaju robe) putem interneta potrebno je osnovati trgovačko društvo ili zadrugu odnosno otvoriti obrt te u odgovarajući registar (pravna osoba u sudski, a obrtnik u obrtni registar) upisati djelatnost trgovine koju namjeravaju obavljati (na veliko i/ili na malo) sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD-2007 (u nastavku: NKD-07). Djelatnost trgovine na  malo trgovci upisuju u odgovarajući registar pod oznakom šifre razreda  47.91. - Trgovina na malo preko pošte ili interneta  iz NKD-07 ili pod oznakom skupine odnosno odjeljka koji u sebi uključuje šifru razreda 47.91 (npr. šifra  47.9. -Trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica ili šifra  odjeljka 47. - Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima. Ako  je trgovac registriran pod opisnom oznakom "Kupnja i prodaja robe" tada ista obuhvaća i djelatnost internet trgovine na malo. Trgovac  koji putem interneta namjerava obavljati djelatnost trgovine na veliko,  ne treba dodatno registrirati i  djelatnost trgovine na veliko putem interneta, već robu koja je obuhvaćena registracijom trgovine na veliko, temeljem te te registracije smije prodavati na veliko i putem interneta. No, ako bi trgovac na veliko želio istu robu prodavati putem interneta i na malo, tada je dužan registrirati trgovinu na malo putem interneta kao što je navedeno za trgovca na malo. Registriranjem djelatnosti trgovine, navedene pravne i fizičke osobe u smislu ZT stječu pravni status trgovca.

 Registrirani proizvođači, šumoposjednici i OPG-ovi ne trebaju registrirati djelatnost trgovine, budući  isti, sukladno čl. 5. st. 1. ZT-a  registriranjem djelatnosti proizvodnje (registrirani proizvođači) odnosno upisom u Upisnik privatnih šumoposjednika (šumoposjednici) ili  upisom u Upisnik OPG-ova (OPG-ovi) stječu pravo robu koju su proizveli prodavati putem interneta na način kako je to propisano odredbama ZT.

Odredbom čl. 39.a. st. 3. Pravilnika o MTU propisano je da  za pokretanje obavljanja djelatnosti prodaje robe na veliko i na malo putem interneta (trgovci, registrirani proizvođači, šumoposjednici u statusu trgovačkog društva, zadruge i obrta) potrebno u odgovarajućem registru dodatno registrirati i djelatnost "Usluge informacijskog društva", kao i da se navedeno ne odnosi na nositelja i/ili člana OPG-a koji djelatnost prodaje svojih poljoprivrednih proizvoda obavlja temeljem upisa u Upisnik OPG-ova.  Međutim, želimo skrenuti pozornost da je u Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji je se nalazi u Hrvatskom saboru u  postupku donošenja predviđeno da je i OPG koji namjerava obavljati prodaju svojih poljoprivrednih proizvoda putem interneta obvezan podnijeti zahtjev za upis djelatnosti "Usluge informacijskog  društva" mjesno nadležnoj podružnici Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, o čemu Agencija odlučuje u upravnom postupku, kao i da OPG smije započeti s internet prodajom po izvršnosti rješenja.

5.2. Usluge informacijskog društva

Pod uslugama informacijskog društva, u smislu ZET  smatraju se usluge koje se uz naknadu pružaju elektroničkim putem na individualni zahtjev korisnika, a posebno internet prodaja robe i usluga, nuđenje podataka na internetu, reklamiranje putem interneta, elektronički pretraživački, te mogućnost  traženja podataka i usluga koje se prenose elektroničkom mrežom (web-om), posreduju u pristupu mreži ili pohranjuju podatke korisnika. Prema istom  Zakonu,  davatelj usluga informacijskog društva  je pravna ili fizička osoba koja pruža usluge informacijskog društva, a korisnik usluga  informacijskog društva je svaka pravna ili fizička osoba koja zbog profesionalnih ili drugih ciljeva koristi uslugu  informacijskog društva.

Davatelj usluga informacijskog društva, dužan je osigurati da svaki podatak iz komercijalnog priopćenja, koji je dijelom ili u cijelosti usluga informacijskog društva, jasno i nedvosmisleno zadovoljava slijedeće uvjete: da je komercijalno priopćenje  moguće kao takvo jasno identificirati u trenutku kada ga korisnik primi; da je osobu u čije je ime sastavljeno komercijalno priopćenje moguće jasno identificirati; da svaki promotivni poziv za stavljanje ponude iz komercijalnog priopćenja, uključujući popuste i poklone, mora biti jasno identificiran kao takav; i da uvjeti koji se moraju ispunjavati za stavljanje ponude iz komercijalnog priopćenja moraju biti lako dostupni, te predočeni jasno i nedvosmisleno. Davatelj usluga  informacijskog društva koji prenosi elektroničke poruke koje mu je predao korisnik usluga (npr. trgovac)  nije odgovoran za sadržaj poslane poruke i njezino upućivanje, pod uvjetom da nije: inicirao prijenos,  izvršio odabir podataka ili dokumenata koji su predmet prijenosa, nije izuzeo ili preinačio podatke u sadržaju poruka ili dokumenta, odabrao korisnika prijenosa.  Davatelj usluga informacijskog društva koji pohranjuje podatke pružene od strane korisnika na zahtjev korisnika (hosting usluga) nije odgovoran za sadržaj pohranjenog podatka: ako nema saznanja niti je mogao znati o nedopuštenom djelovanju korisnika ili sadržaju podataka, kao i o sudskim postupcima vezanim za naknadu štete koja bi proizlazila iz nedopuštenog djelovanja korisnika ili sadržaja pohranjenih podataka i ako nije bio niti mogao biti upoznat sa činjenicama ili okolnostima iz kojih bi nedopuštena aktivnost korisnika bilo očigledna; i ako odmah, čim je saznao ili postao svjestan da se radi o nedopuštenom djelovanju ili podatku ukloni  ili onemogući pristup podacima.

5.3. Osiguranje skladišta za robu kojom se trguje putem interneta

Odredbom  čl. 39. st.1. Pravilnika o MTU propisano je da za prodaju robe  putem  interneta trgovac mora osigurati odgovarajuće skladištenje robe koju prodaje odnosno nudi izvan prodavaonice i robom rukovati na način kojim se osigurava očuvanje njezine kakvoće. Pored minimalno tehničkih i drugih uvjeta propisanih Pravilnikom o MTU,  skladište, oprema i uređaji kojima se obavlja rukovanje robe u skladištu mora ispunjavati propisane odredbama Zakona o zaštiti na radu,[²¹]  Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada,[²²] a  slučaju hrane i propise o skladištenju i prodaji hrane. Navedena obveza odnosi se i na registrirane proizvođače i na OPG-ove kad svoje proizvode prodaju na malo putem interneta, osim obveza ishođenja rješenja nadležnog upravnog tijela o tome da skladišni prostor, oprema i uređaji ispunjavanju minimalno tehničke i druge uvjete propisane Pravilnikom o MTU.

Skladište je prodajni objekt (zatvoren, natkriven, otvoren) koji služi za smještaj, čuvanje i prodaju robe te ostale aktivnosti (npr. pakiranje, hlađenje i dr.). Najmanja površina skladišnog prostora u kojima se skladišti roba kojom se trguje na veliko mora biti 50 m2, a iznimno i manja, ali  ne manja od 25 m2 ako je osigurano nesmetano kretanje osoba i rukovanje robom. Površina  skladišnog prostora u kojem se skladišti roba kojom se trguje na malo mora  ne smije biti manja od 6 m2.  Najmanja svjetla visina (od završne obrade poda do završne obrade stropa) mora iznositi 2,8 m, a iznimno i manje, ali ne manje od 2,2 m, uz uvjet da je ta iznimka u skladu s posebnim propisom (propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako se skladište ili prodajni objekt nalazi u nepokretnom kulturno dobru[²³]).

Odredbom članka 39.a. st.10. Pravilnika o MTU propisano da je gospodarski subjekt (trgovac) koji obavlja  djelatnosti trgovine na daljinu na način da trguje robom na malo (kupuje robu radi daljnje prodaje na malo)  dužan osigurati za tu robu skladište iz kojih razloga, za isto mora podnijeti zahtjev nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba odnosno županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvu, prema mjestu gdje se nalazi skladište,  zahtjev za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta nadležno upravnom tijelu.

Trgovac nije dužan osigurati skladište niti ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta ako putem interneta; a)  pruža usluge (npr. usluge savjetovanja, informiranja i sl.) ; b)  nudi i  prodaje potrošačima (samo) digitalne sadržaje (audio i/ili audio-video zapise,PC igrice i druge računalne programe i aplikacije) koji se ne isporučujuna tjelesnom mediju  ( npr. na CD-u, DVD-u, USB-ui sl.) već ih kupci"preuzimaju" sa webstranice internet trgovca nadesktop svog računala; i c)  naručeni proizvod bez skladištenja izravno od dobavljača (proizvođača, trgovca na veliko ako se radi o trgovi na malo putem interneta) dostavlja kupcu odnosno kad posreduje u obavljanju trgovine na način "drop ship naruždbe"  (putem svoje web stranice nudi prodaju robe te zaprimljene narudžbe kupaca prosljeđuje dobavljaču tj. dropshipperu, koji tu robu  temeljem prethodno sklopljenog ugovoraotrgovačkom posredovanju, izravno dostavlja kupcu).

  5.4. Izrada web shopa

Za otvaranje vlastitog web shopa potrebno je nakon toga zakupiti domenu (internet adresu). Internet trgovac/prodavatelj putem on-line sustavaCARnet-a (Hrvatske akademske istraživačke mreže) dodjelu (registraciju) može zatražiti  besplatne domeneodnosno web adrese(www.hr) i/ilikod ovlaštenih registara(čiji je popis dostupan na mrežnoj stranici CARnet-a)zakupiti komercijalnu domenu (www.com.hr).Svaki Internet trgovac/prodavatelj može registrirati samo jednu besplatnu domenu (web adresu), dočim komercijalnih domena (web adresa) može zakupiti (registrirati) više. Nakon toga, potrebno je zakupitidiskovni prostor na poslužitelju s pripadajućim serverskim resursima za smještaj web trgovine (web hosting) te izraditi web stranicu (web dizajn). Kao što je prethodno već rečeno, pribavljanje web adrese, web hostinga i web dizajna trgovci/prodavatelji mogu povjeriti (prepustiti) specijaliziranom pružatelju tih usluga.

 6. OBVEZE I ZABRANE U OBAVLJANJU INTERNET TRGOVINE  PREMA ZAKONIMA KOJIMA SE UREĐUJE TRGOVINA I ELEKTRONIČKA TRGOVINA

6.1. Obveze i zabrane propisane Zakonom o elektroničkoj trgovini

Odredbom članka 6. stavak 2. ZET propisano je da ako davatelj usluge prikazuje cijene, one moraju biti jasno i nedvosmisleno naznačene, a posebno se mora naznačiti jesu li u prikazane cijene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porezi i drugi troškovi koji na bilo koji način utječu na prikazanu cijenu. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u nastavku:RH)[²⁴] u prijelaznom razdoblju (do 31.12.2023.) cijene moraju biti d vojno iskazane, u eurima i kunama (primjenom fiksnog tečaja konverzija u iznosu 1 EUR je 7,53450 kn.), a od 1.1.2024. samo u eurima. Uz to, cijene mogu biti iskazane i u drugoj valuti (npr. američkim dolarima, britanskih funtama, švicarskim francima)  ali u tom slučaju za kupce je mjerodavna cijena iskazana u službenoj valuti RH.  Davatelj usluga informacijskog društva dužan je korisniku usluge (kupcu) prije sklapanja ugovora  o osigurati tehnička sredstva za prepoznavanje i ispravljanje pogrešnog unosa podataka u poruku prije njezine predaje ili slanja. Korištenje elektroničke pošte u svrhu slanja neželjene elektroničke komunikacije (nezatraženog komercijalnog priopćenja) je zabranjeno izuzev uz prethodni pristanak osobe kojoj je takva vrsta komunikacije namijenjena.

6.2. Obveze i zabrane propisane Zakonom o elektroničkim komunikacijama

Odredbom članka 107. ZEK propisano je da je uporaba elektroničke pošte u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena  samo uz prethodno pribavljenu privolu pretplatnika ili korisnika usluga, kao i da trgovac može upotrebljavati podatke o adresama elektroničke pošte svojih potrošača u svrhu promidžbe i/ili prodaje proizvoda, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu i nedvojbenu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka.                                                                   

Istim Zakonom zabranjeno je trgovcima u svrhu izravne promidžbe i prodaje slanje elektroničke pošte u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja, kao i slanje elektroničke pošte bez  ispravne adrese elektroničke pošte ili broja na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije. 

6.1. Obveze i zabrane propisane Zakonom o trgovini

Internet trgovac obvezan je u svom poslovnom sjedištu  nadležnom inspektoru Državnog inspektorata  osigurati podatke o stanju robe koju prodaje putem interneta, na temelju pisanih isprava ili elektroničkog zapisa o nastalom poslovnom događaju iz kojih se može spoznati poslovni događaj (nabavu i prodaju te prodajnu cijenu robe). Isprave o robi moraju imati najmanje podatke o:  imenu ili nazivu dobavljača; broju i datumu isprave o zaduženju ili razduženju robe;  nazivu, mjernoj jedinici i količini robe;  prodajnoj cijeni i promjeni cijene. Ova se obveza odnosi i na šumoposjednike,  registrirane proizvođače i OPG-ove koji svoje proizvode prodaju putem interneta (sastavljaju zaduženje za vlastitu robu).

Odredbom čl. 10.st.2. ZT propisano je da se prodaja robe putem interneta, ne smije obavljati ako je prodaja robe na takav način zabranjena. Tako je čl. 11. istog Zakona općenito u djelatnosti trgovine, pa tako i internet trgovine na malo, zabranjena prodaja alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol, duhanskih proizvoda i robe pornografskog sadržaja maloljetnim osobama (o toj zabrani potrebno je na mrežnoj stranici web-shopa vidno istaknuti obavijest). Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda[²⁵] zabranjena je prodaja putem interneta duhanskih i srodnih proizvoda (osim elektroničkih cigareta, spremnika za ponovno punjenje i uložaka za jednokratnu uporabu koji se smiju prodavati putem interneta i prekograničnom prodajom na daljinu).  Zakona o elektroničkim medijima[²⁶]zabranjena je teletrgovina  (i oglašavanje) oružja, streljiva i pirotehničkih sredstava, zatim duhana i duhanskih proizvoda te droge, lijekova, alkohola i alkoholnih pića (osim u slučaju propisanih iznimaka).[²⁷] Zakonom o lijekovima[²⁸] zabranjena je prodaja lijekova putem interneta koji se izdaju na recept. 

Odredbom čl. 63.  ZT, svim trgovcima pa tako i internet trgovcima, zabranjne su radnje nepoštenog trgovanja (radnje kojima se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri trgovački običaji), pod kojima se naročito, kad je u pitanju prodaja putem interneta,  podrazumijeva: prodaja robe s oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu glede izvora, načina, proizvodnje, količine i kakvoće  ili drugih osobina robe; reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili upotrebom izraza s kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca; davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca; i prodaja robe ispod njezine nabavne cijene[²⁹] poreznom na dodanu vrijednost, osim kada se radi o skorom isteku roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana, potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja objekta te stečaja i likvidacije trgovačkog društva, odnosno zatvaranja obrta ili drugim razlozima kojima trgovac ne čini radnje kojima se sprječava  ograničava ili narušava tržišno natjecanje (primjerice, to je slučaj kada Vlada RH svojom odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena  odredi najnižu ili najvišu razinu cijena određenih proizvoda radi sprječavanja negativnih učinaka promjene pojedinih cijena).

Darko Marečić, dipl. iur. 

[^ 1]  Nar. nov., br. 87/08, 116/08., 76/09.-Odl.Ust.s., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19. i 32/20.

[^ 2]   Nar. nov., br. 66/09., 108/09., 8/10. i 108/14.

[^ 3]   Nar. nov., br. 173/03., 68/08., 36/09., 130/11., 30/14. i 32/19.

[^ 4]   Nar. nov., br. 62/17,

[^ 5]   Nar. nov., br. 19/22.

[^ 6]   Nar. nov., br. 117/22.

[^ 7]   Nar. nov., br. 117/22.

[^ 8]   Nar. nov., br. 117/22.

[^ 9]   Nar. nov., br.76/22.

[^ 10]   Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.

[^ 11]  Nar. nov., br. 80/11.

[^ 12]  Zakon o provedbi  Opće uredbe o zaštiti podataka (Nar. nov., br. 42/18.), i Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.4.2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te stavljanju izvan snage Direktive 96/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).

[^ 13]  Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.),  Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.),  Zakon o porezu na dodanu vrijednosti (Nar. nov., br. 73/13., 99/13.-Odl.Ust.s., 148/13., 153/13.-Odl.Ust.s., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22. i 113/22.), Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 132/12., 115/16., 106/18. i 121/19.) i njihovi provedbeni pravilnici.

[^ 14]  Nar. nov., br. 121/16. i 32/19.

[^ 15]  Nar. nov., br. 152/11.-proč.tekst., 111/12., 68/13., 100/15., 40/19., 43/22. i 114/22.

[^ 16]  Nar. nov., br.  143/13., 127/19. i 41/20.-ispr.

[^ 17]  Nar. nov., br. 68/18., 115/18., 89/19., 32/20. i 145/20.

[^ 18] Nar. nov., br. 20/19.

[^ 19]  Nar. nov.,br. 29/¸18. i 32/19.

[^ 20]  Nar. nov., br. 62/19.

[^ 21] Nar. nov., br. 71/14., 118/14.-ispr., 154/14., 94/18. i 96/18.-ispr.

[^ 22] Nar. nov., br. 105/20.

[^ 23] Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04, 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 98/¸15., 44/17., 90/18., 32/20., 62/20., 117/21. i 114/22.). Prema tom Zakonu, za promjenu namjene kulturnog dobra, potrebno je ishoditi odobrenje zavoda za zaštitu kulture i prirode ili odgovarajućeg upravnog tijela u općini ili gradu u kojem se nalazi kulturno dobro.

[^ 24] Nar. nov., br. 57/22. i 88/22.

[^ 25] Nar. nov., br. 45/17. i 114/18.

[^ 26] Nar. nov., br. 111/21. i 114/22.

[^ 27] Iznimke su propisane u čl. 35. st. 5.  Zakona o elektroničkim medijima.

[^ 28] Nar. nov., br. 76/13., 90/14. i 100/18.

[^ 29] Nabavna cijena je jedinična cijena koštanja po kojoj se kupuju robe, a čine ju fakturirana cijena dobavljača umanjena za eventualne popuste i zavisni troškovi nabave koji su vezani uz konkretnu nabavu materijala i sredstva za rad.