Za osiguranika pojedinca i za određenu godinu u mirovinskom osiguranju obveza je obračunavanja i plaćanja doprinosa za MO I stup do iznosa najviše godišnje osnovice propisane za istu godinu primjenom stopa propisanih člankom 13. st. 1. toč. 1. Zakona. Obveza je obračuna i plaćanja doprinosa do iznosa najviše godišnje osnovice bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine.
Najvišu godišnju osnovicu za pojedinog osiguranika utvrđuje Porezna uprava u postupku godišnjeg obračuna, sukladno članku 206. st. 2. Zakona.
Porezna uprava pravo na povrat doprinosa plaćenih iznad najviše godišnje osnovice utvrđuje u postupku godišnjeg obračuna doprinosa provodi u upravnom postupku isključivo na temelju zahtjeva obveznika doprinosa sukladno članku 224. Zakona. Zahtjev se podnosi najranije 1. veljače godine koja slijedi iza godine za koju se podnosi, a najkasnije u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je obračunan i uplaćen doprinos za MO I stup prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice.
Zahtjev može podnijeti i obveznik za kojeg je:
1. tijekom obračunskog razdoblja primijenjena najviša godišnja osnovica, sukladno članku 206. stavak 3. i 4. Zakona, ako je za isto razdoblje kod drugog isplatitelja ostvario primitke prema kojima je plaćen doprinos obračunan prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice
2. već izvršen godišnji obračun i rješenjem utvrđeno pravo na povrat plaćenog doprinosa za MO I stup ukoliko naknadno ostvari primitke prema kojima je plaćen doprinos obračunan prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice, a koji se odnosi na godinu za koju je izvršen godišnji obračun i to u roku od 5 godina od isteka godine u kojoj je doprinos prema naknadno ostvarenim primicima obračunan i uplaćen
3. plaćen doprinos za MO I stup koji je obračunan prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice, ali je propustio isti podnijeti u propisanom roku, pod uvjetom da naknadno ostvari primitke prema kojima je plaćen doprinos obračunan prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice i to u roku od 5 godina od isteka godine u kojoj je doprinos prema naknadno ostvarenim primicima obračunan i uplaćen.
Uz zahtjev za pokretanje postupka godišnjeg obračuna podnositelj je dužan Poreznoj upravi priložiti dokaze – podatke o svim pojedinačnim osnovicama i iznosima uplaćenog doprinos za MO I stup te o razdoblju na koje se odnose.
Tako je dokaz i potvrda poslodavca ili isplatitelja primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak o iznosima osnovica te iznosima uplaćenog doprinos za MO I stup koja se izdaje obvezniku na njegov zahtjev, a zove se »Potvrda o iznosima osnovica te obračunanog i uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti« (Obrazac GOD-DOP).
Taj Obrazac mora biti potpisan od odgovorne osobe izdavatelja i sadržavati podatke koji su propisani člankom 245. Pravilnika o doprinosima, a koji se između ostalog odnose na podatke o poslodavcu i podnositelju zahtjeva, te o osnovici, doprinosima i razdoblju na koje se odnose te uplaćenom iznosu doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
U postupku godišnjeg obračuna utvrđuje se iznos ukupne osnovice iz svih osnova te ukupno obračunan i ukupno uplaćen iznos doprinos za MO I stup za određeno razdoblje – godinu.
Ukupnom osnovicom smatra se iznos svih pojedinačnih osnovica koje se odnose na isto obračunsko razdoblje – godinu, sukladno članku 220. stavak 1. točka 3. Zakona, prema kojima je obračunan i do dana podnošenja zahtjeva za godišnji obračun uplaćen doprinos. Ukupno obračunanim iznosom doprinosa smatra se zbroj svih pojedinačno obračunanih doprinosa koji su i evidentirani na temelju obveznih izvješća i/ili rješenja prema pojedinačnim osnovicama. Ukupno uplaćenim iznosom doprinosa smatra se zbroj svih pojedinačno uplaćenih doprinosa koji su obračunani prema pojedinačnim osnovicama uz uvjet da su uplaćeni do dana podnošenja zahtjeva za godišnji obračun, bez obzira na to tko je bio obveznik plaćanja doprinosa – sam osiguranik ili je u ime i u korist osiguranika doprinose uplatio poslodavac ili isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak.
Kada iznos ukupne godišnje osnovice prelazi iznos najviše godišnje osnovice propisan za godinu na koju se odnosi godišnji obračun, rješenjem se utvrđuje godišnja osnovica u najvišem godišnjem iznosu propisanom za tu godinu, bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine, sukladno članku 206. st. 1. Zakona. Prema najvišoj godišnjoj osnovici obračunava se doprinos za MO I stup – po stopi 20 % odnosno obvezniku doprinosa koji je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje po stopi 15 %. Iznos najviše godišnje osnovice i iznos doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici utvrđuju se rješenjem. Rješenjem o godišnjem obračunu utvrđuje se i iznos više uplaćenog doprinosa kao razlika između iznosa ukupno uplaćenog doprinosa i iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici.
U istom rješenju o godišnjem obračunu, ako je obveznik iz ranije navedene točke 2. ili 3., iznos više uplaćenog doprinosa umanjuje se:
• za iznos više uplaćenog doprinosa utvrđenog rješenjem u prethodnom postupku (za obveznika iz točke 2.).
• za iznos doprinosa za MO I stup koji je obračunan prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice, a za povrat kojega zahtjev nije podnesen u propisanom roku (za obveznika iz točke 3.).
Iznos više uplaćenog doprinosa i iznos više uplaćenog doprinosa umanjenog za iznos više uplaćenog doprinosa utvrđenog u prethodnom postupku te iznos više uplaćenog doprinosa umanjenog za iznos doprinosa za kojeg je protekao rok za podnošenje zahtjeva za povrat predstavlja osnovicu za obračun predujma poreza na dohodak prema propisima o porezu na dohodak. Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 75. Zakona o porezu na dohodak, obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku, i to iz iznosa vraćenih doprinosa za MO I stup po stopi 36 %. Rješenjem o godišnjem obračunu utvrđuje se i iznos predujma poreza na dohodak te iznos doprinosa za povrat. Utvrđeni iznos doprinosa za povrat vraća se obvezniku umanjen za iznos obračunanog i obustavljenog iznosa predujma poreza na dohodak.
Također, najvišu godišnju osnovicu može utvrditi i primijeniti je i Porezna uprava kada, u postupku nadzora poslovnog subjekta – poslodavca ili isplatitelja primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa za određeno razdoblje i za određenog osiguranika. Porezna uprava može, u postupku nadzora, primijeniti najvišu godišnju osnovicu pa obveze doprinosa utvrditi do iznosa najviše godišnje osnovice i u slučaju kada nije ispunjena obveza da su doprinosi do najviše godišnje osnovice i plaćeni.
Međutim, propisana je iznimka te najvišu godišnju osnovicu, sukladno stavku 3. istog članka Zakona, mogu utvrditi i primijeniti za obračun doprinosa i:
1. poslodavci pri obračunu doprinosa prema plaći iz članka 21. st. 1. Zakona i prema ostalim primicima iz članka 22. st. 1. Zakona što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi radnog odnosa ako se plaća i ostali primici odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu)
2. predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave pri obračunu doprinosa prema plaći iz članka 29. st 1. Zakona, i ostalim primicima iz članka 30. Zakona što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi imenovanih ili izabranih osoba ako se plaća i ostali primici odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu)
3. poslodavci izaslanih radnika pri obračunu doprinosa prema izvedenoj mjesečnoj osnovici iz članka 37. st. 1. Zakona i ostalim primicima iz članka 38. Zakona što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi izaslanog radnika ako se mjesečna osnovica i ostali primici odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu) i
4. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom isplate iznosa iznad najviše ukupne aktuarske protuvrijednosti koji se isplaćuje osiguraniku čija su mirovinska prava stečena u Europskoj uniji prenijeta u sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.
To znači da poslodavci i druge osobe, koji su ranije navedeni, mogu pri obračunu doprinosa za osiguranika pojedinca primijeniti najvišu godišnju osnovicu kada je za toga osiguranika od istoga obveznika obračunavanja za određeno razdoblje obračuna doprinosa (kalendarsku godinu) ispunjena obveza te su doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti obračunani i uplaćeni do iznosa najviše godišnje osnovice što je u skladu s člankom 207. Zakona.
Točnije, pravo se primjenjuje na način da nema obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema plaći i ostalim primicima osiguranika za koje ispunjena obveza te su doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti obračunani i uplaćeni do iznosa najviše godišnje osnovice, a koji se odnose na isto razdoblje obračuna doprinosa (kalendarsku godinu), a obračunavaju se i isplaćuju nakon što je ispunjen uvjet najviše godišnje osnovice. Da bi primijenili ovo pravo isplatitelj primitka treba osigurati dokaze da je doprinos za isto razdoblje, od strane istoga isplatitelja, obračunan i plaćen do iznosa propisane najviše godišnje osnovice. Dokaz o tome jeste sažetak – pregled sastavljen na temelju dokumentacije isplatitelja.
Autorica: Sandra Pezo, dipl. oec.
U ovom članku autorica piše o specifičnosti oporezivanja PDV-om usluga koje su povezane s nekretninama. Naime, prema članku 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama (uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora), smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Stoga se u nastavku pojašnjava specifičnost ovog poreznog pravila.
Krenulo je blagdansko raspoloženje, kada poslodavci vrlo često prigodno daruju svoje radnike. Neizbježno pitanje u poslovnim krugovima jest mora li poslodavac isplatiti prigodnu nagradu odnosno božićnicu ili je to samo mogućnost te koja su pravila isplate. Stoga u ovom tekstu donosimo sažete informacije o pravilima isplate prigodne nagrade (božićnice) za 2024.
Oporezivanje nekretnina porezom na dodanu vrijednost čest je predmet dvojbi poreznih obveznika. Stoga u nastavku donosimo sažet prikaz ispravnog određivanja poreznog položaja isporuka kada je riječ o nekretninama i porezu na dodanu vrijednost.
U okviru paketa poreznih izmjena kojeg je Vlada Republike Hrvatske sa sjednice 31. listopada 2024. uputila u saborsku proceduru je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koje su, između ostalog i od utjecaja na obračun plaća. Više informacija donosimo u nastavku uz komparativni prikaz obračuna plaće u 2025. u odnosu na 2024. i to s primjerom koji se odnosi na fizičke osobe s prebivalištem u Gradu Zagrebu.
Isporuke dobara unutar Europske unije česte su odnosno za neke poduzetnike i svakodnevne transakcije. Neovisno o tome, valja imati na umu formalne PDV uvjete kada je riječ o primjeni oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara u drugu državu članicu EU.