17.12.2024 13:30
NEKRETNINE
U ovom članku autorica piše o specifičnosti oporezivanja PDV-om usluga koje su povezane s nekretninama. Naime, prema članku 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama (uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora), smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Stoga se u nastavku pojašnjava specifičnost ovog poreznog pravila.

1. Uvod
Temeljna načela oporezivanja usluga propisana su odredbama članka 17. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23 i 35/24 – u nastavku teksta: Zakon o PDV-u) o mjestu obavljanja usluga koje se određuje ovisno o tome tko je primatelj - porezni obveznik ili krajnji kupac koji nije porezni obveznik.
Prema članku 17. st. 1. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika, što znači da primatelj usluge plaća PDV. U slučaju kad se usluge obavljaju osobi koja nije porezni obveznik mjesto obavljanja usluga smatra se mjesto u kojem porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište, što je propisano stavkom 2. navedenog članka Zakona o PDV-u.

Međutim, Zakonom o PDV-u propisane su iznimke od navedenih načela oporezivanja primjerice za posredničke usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici, za usluge prijevoza putnika i prijevoza dobara osobama koje nisu porezni obveznici, za usluge iznajmljivanja prijevoznih sredstava ali i za usluge u vezi s nekretninama o čemu govorimo u nastavku teksta.

2. Usluge u vezi s nekretninama
Prema članku 19. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi kada se radi o uslugama stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaju u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, zatim uslugama davanja prava na uporabu nekretnina te uslugama pripreme i koordinacije građevinskih radova (usluge arhitekata i građevinskog nadzora).

Stoga, u slučaju da se nekretnina nalazi u Hrvatskoj, mjesto obavljanja bilo koje usluge vezane uz tu nekretninu je Hrvatska neovisno je li primatelj porezni obveznik (ima li sjedište u Hrvatskoj, EU ili trećoj zemlji) ili osoba koja nije porezni obveznik (je li hrvatski ili strani državljanin). Primjerice, u slučaju da hrvatski porezni obveznik austrijskom poreznom obvezniku građevinske radove na nekretnini koja se nalazi u Austriji, mjesto oporezivanja tih građevinskih usluga je u Austriji te se hrvatski porezni obveznik mora obratiti austrijskim poreznim vlastima u vezi svojih prava i obveza.1

Isto tako u slučaju da austrijski arhitekt za hrvatskog poreznog obveznika izradi nacrt hotela koji će se graditi u Hrvatskoj, austrijski arhitekt u Hrvatskoj mora platiti PDV. Međutim, s obzirom na to da je člankom 75. st. 2. Zakona o PDV-u propisano pojednostavljenje kako se Austrijanac ne bi morao registrirati za potrebe PDV-a u Hrvatskoj te se u ovom slučaju obveza PDV-a prenosi na primatelja usluge – hrvatskog poreznog obveznika.

Ovdje je važno istaknuti da se uz Zakon o PDV-u primjenjuje Provedbena Uredba Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka 2011. o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: Uredba) koja člankom 13.b propisuje što se smatra nekretninom u svrhu oporezivanja PDV-om, a to je:
- bilo koji određeni dio zemlje, na njezinoj površini ili ispod nje, na kojem se mogu uspostaviti vlasništvo i posjed
- bilo koja zgrada ili građevina pričvršćeni za tlo iznad ili ispod razine mora koja se ne može lako rastaviti na dijelove ili pomicati
- bilo koji predmet koji je ugrađen i sastavni je dio zgrade ili građevine bez kojeg su zgrada ili građevina nepotpuni, poput vrata, prozora, krovova, stepenica i dizala
- bilo koji predmet, oprema ili stroj trajno ugrađen u zgradu ili građevinu koji se ne može ukloniti bez uništenja ili preinake zgrade ili građevine.

Usluge u vezi s nekretninama, odnosno nepokretnom imovinom iz članka 19. Zakona o PDV-u uključuju samo one usluge koje imaju dovoljno izravne veze s tom imovinom što znači da proizlaze iz te nepokretne imovine, a ta je imovina sastavni dio usluge te je ključna i nužna za isporučene usluge. Također, usluge koje se pružaju nepokretnoj imovini ili su prema njoj usmjerene, a za cilj imaju pravnu ili fizičku izmjenu te imovine isto se smatraju uslugama u vezi s nekretninama. Popis usluga povezanih s nepokretnom imovinom i onih za koje se smatra da nisu povezane s nekretninama (primjerice objavljivanje oglasa u vezi s kupoprodajom ili najmom nekretnine) nalazi se u članku 31.a Uredbe.

Autorica: Ana Adorić, univ. spec. oec., dipl. oec.

_________________________________________________________
Mišljenje Porezne uprave, KLASA: 410-19/14-01/510 od 8. svibnja 2015.


Sukladno članku 223. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23 i 114/23 – u nastavku teksta: Zakon) obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (u nastavku teksta: MO I stup) , za određenu kalendarsku godinu, a koji je viši od iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici propisanoj za tu godinu ima pravo na povrat toga doprinosa. Najviša godišnja osnovica utvrđuje se kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,0 i brojke 12. Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. godinu (Nar. nov., br. 150/23) najviša godišnja osnovica za 2024. iznosi 112.320,00 eura.  U nastavku donosimo više informacija o navedenoj tematici.

Krenulo je blagdansko raspoloženje, kada poslodavci vrlo često prigodno daruju svoje radnike. Neizbježno pitanje u poslovnim krugovima jest mora li poslodavac isplatiti prigodnu nagradu odnosno božićnicu ili je to samo mogućnost te koja su pravila isplate. Stoga u ovom tekstu donosimo sažete informacije o pravilima isplate prigodne nagrade (božićnice) za 2024.

Oporezivanje nekretnina porezom na dodanu vrijednost čest je predmet dvojbi poreznih obveznika. Stoga u nastavku donosimo sažet prikaz ispravnog određivanja poreznog položaja isporuka kada je riječ o nekretninama i porezu na dodanu vrijednost.

U okviru paketa poreznih izmjena kojeg je Vlada Republike Hrvatske sa sjednice 31. listopada 2024. uputila u saborsku proceduru je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koje su, između ostalog i od utjecaja na obračun plaća. Više informacija donosimo u nastavku uz komparativni prikaz obračuna plaće u 2025. u odnosu na 2024. i to s primjerom koji se odnosi na fizičke osobe s prebivalištem u Gradu Zagrebu.

Isporuke dobara unutar Europske unije česte su odnosno za neke poduzetnike i svakodnevne transakcije. Neovisno o tome, valja imati na umu formalne PDV uvjete kada je riječ o primjeni oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara u drugu državu članicu EU.