Od tog iznosa čak 90 milijuna eura, bit će osigurano za sufinanciranje vozila s nultim emisijama i to za korisnike koji rade veliku kilometražu poput taxi službi ili dostavnih vozila. Pola tog iznosa, odnosno 45 milijuna eura će biti dodijeljeno bespovratno, dok će se ostalih 45 milijuna eura plasirati kroz ostale financijske instrumente poput zajmova.

Također će se sa dodatnih 53 milijuna eura poticati kupnja automobila na alternativna godiva i kod drugih pravnih osoba, a sufinancirat će se i ugradnja električnih punionica. U svrhu uklanjanja fluoriranih stakleničkih plinova u distribucijskim centrima i kod prijevoznika zamrznute robe sufinancirat će se zamjena hladnjača i kupnja nove opreme s tvarima koje ne oštećuju ozonski sloj za što je rezervirano 35 milijuna eura.

Građanima u riziku od energetskog siromaštva će, s ciljem poboljšanja uvjeta života, ali i materijalne situacije, biti dodijeljeno oko 25 milijuna eura za energetsku obnovu kuća, a u gradovima s prekoračenjima emisija će se s 10 milijuna eura sufinancirati i zamjena kućnih ložišta u svrhu zamjene zastarjelih kotlova. Osim navedenih programa, Fond će građanima osigurati i 10 milijuna eura za ugradnju fotonaponskih elektrana, s ciljem proizvodnje zelene energije, odnosno zamjene sustava grijanja ekološki prihvatljivijim.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije će također u suradnji s  Državnim hidrometeorološkim zavodom i Fondom ažurirati zakonski, strateški i planski okvir u području zaštite zraka i smanjivanja emisija, inicirati dodatnu međudržavnu suradnju, ali i poboljšati uvjete za praćenje provedbe programa kvalitete zraka.

Iako se kvaliteta zraka u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina poboljšala zahvaljujući smanjenju emisija, korištenju čišćih goriva te implementaciji Direktive o čistom zraku i NEC direktive u hrvatsko zakonodavstvo, u posljednjim tjednima koncentracije onečišćujućih tvari u zraku u pojedinim gradovima Hrvatske više su od propisanih. Najveći dio onečišćenja zraka lebdećim česticama čije su koncentracije iznad graničnih vrijednosti PM10 i PM2,5  javlja se u kontinentalnim gradovima, kao i prethodnih zima.

Glavni uzroci onečišćenja su emisije iz malih kućnih ložišta koja koriste kruta goriva poput drva za grijanje, te emisije iz prometa. Problem dodatno pogoršava kombinacija hladnog vremena i stabilne sinoptičke situacije zbog kojih se emitirane čestice talože uz tlo, dok nedostatak vjetra i oborina onemogućava prirodno pročišćavanje zraka.

Stoga je cilj svih ovih programa poboljšati kvalitetu zraka, osobito u urbanim područjima. Mjerenja kvalitete zraka se inače provode isključivo putem ovlaštenih ispitnih i referentnih laboratorija u Hrvatskoj, a podaci su javnosti dostupni putem portala „Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj“ na poveznici http://iszz.azo.hr/iskzl.