U ovogodišnjem ljetnom redu letenja trebalo bi biti realizirano 485 aviolinija u domaćem i međunarodnom prometu, uz što se predviđa povećanje broja operacija putničkih zrakoplova od oko dva posto u odnosu na prošlogodišnji ljetni red letenja. Tijekom ljetne sezone letenja očekuju se direktne poveznice Hrvatske s 42 države - uglavnom iz Europe, dok su poveznice s destinacijama na drugim kontinentima predviđene primjerice za SAD, Kanadu, Koreju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
Gotovo sve zračne luke očekuju povećanje prometa, a najveći broj operacija putničkih zrakoplova planiran je za zračne luke Zagreb, Split i Dubrovnik. Gledano prema emitivnim tržištima, najveći broj operacija putničkih zrakoplova planiran je prema Njemačkoj, UK-u, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Pojedinačne zračne luke s najviše predviđenih operacija na relacijama prema Hrvatskoj su München-Franz Josef Strauss, Frankfurt/Main-Frankfurt Airport, Beč-Vienna International, Amsterdam Airport Schiphol te London-Gatwick.
Ukupno gledano, tijekom ljetne sezone letenja na relacijama između Hrvatske i inozemstva prometovat će 54 avioprijevoznika, a prijevoznici koji predviđaju najviše rotacija na domaćim i stranim linijama su Croatia Airlines, Ryanair, Easyjet, Eurowings i Lufthansa. Primjerice Ryanair će ove ljetne sezone hrvatske zračne luke povezivati s više od 60 gradova Europe, a Croatia Airlines s više od 30. Hrvatska turistička zajednica napominje kako je riječ o najavama, odnosno kako su moguće promjene u navedenim informacijama.
"Zrakoplovni promet iznimno je važan za postizanje pozitivnih rezultata hrvatskog turizma, osobito kada govorimo o potražnji s tržišta zemljopisno udaljenijih od Hrvatske. Cilj nam je svake godine unaprjeđivati zrakoplovnu povezanost s inozemstvom, što je posebice značajno za naše južne destinacije, ovisnije o zračnom prijevozu te u kontekstu ostvarenja strateškog cilja jačanja pred i posezonskog turističkog prometa", izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Prema njegovim riječima, HTZ je ove godine za strateška partnerstva, među kojima su i suradnje s avioprijevoznicima, izdvojio više od tri milijuna eura.
ZAGREB, 3. travnja 2025. (Hrvatska gospodarska komora) - Drastično povećanje američkih carina na uvoz iz svih zemalja svijeta kojeg je američki predsjednik Trump objavio 2. travnja potaknut će inflaciju i usporavanje gospodarskog rasta, kako u SAD-u, tako i u svijetu. EU će također svjedočiti povišenoj inflaciji i usporavanju rasta ove godine zbog novih američkih carina s obzirom na to da će od ponoći 5. travnja SAD na sve uvezene proizvode primjenjivati carine po stopi od 10 posto. Od ponoći 9. travnja na gotovo sav izvoz EU u SAD primjenjivat će se tzv. reciprocitetna carinska stopa od 20 posto.
ZAGREB, 3. travnja 2025. (Hina) - Trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. raspolaže s više od 6000 stanova u Hrvatskoj, a trenutno je njih oko 1200 prazno, ali i neuseljivo te ih je potrebno obnoviti, izjavio je u četvrtak ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
ZAGREB, 2. travnja 2025. (Hrvatska obrtnička komora) - Od polovice siječnja do kraja veljače 2025. godine područne obrtničke komore provele su još jedan rok majstorskih ispita. Ukupno se prijavilo 140 kandidata i kandidatkinja u svim županijama koje su provodile ispite, od čega je uspješno položio 91 kandidat i kandidatkinja.
ZAGREB, 2. travnja 2025. (Hrvatska obrtnička komora) - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdalo je Uputu o korištenju taksimetra odnosno aplikacija prilikom obavljanja autotaksi prijevoza putnika sukladno Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu (Narodne novine, 41/18, 98/19, 30/21, 89/21, 114/22 i 136/24; dalje u tekstu: Zakon).
ZAGREB, 2. travnja 2025. (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je dokument za raspravu pod nazivom „Uklanjanje prekomjerne regulacije (tzv. gold plating) iz zakonodavnog okvira za alternativne investicijske fondove i UCITS fondove u Republici Hrvatskoj“. Cilj savjetovanja je prikupljanje mišljenja i prijedloga tržišnih sudionika o primjeni i mogućem unaprjeđenju zakonskog okvira koji regulira rad investicijskih fondova i njihovih upravitelja, uključujući i pravilnike donesene na temelju tih zakona.