Po preuzimanju odgovornosti za upravljanje Gradom 2017. godine, ova gradska uprava odlučno je okrenula Grad Dubrovnik europskim fondovima, koristeći dostupne mehanizme za provedbu razvojnih i kapitalnih projekata koji su značajno unaprijedili kvalitetu života građana te očuvali kulturnu i prirodnu baštinu, dok su smanjili pritisak na vlastita proračunska sredstva.
Prvi veliki projekt realiziran sredstvima EU fondova bila je cjelovita obnova spomeničkog kompleksa Lazareta u suvremeni kulturni i društveni prostor, dok je Aglomeracija Dubrovnik s ukupnom vrijednošću od 117 milijuna eura najveći pojedinačni projekt financiran EU sredstvima. Riječ je povijesnom ulaganju u sustav vodoopskrbe i odvodnje šireg područja grada kroz koji je već provedena sanacija kanala mješovite odvodnje Straduna i stare gradske jezgre kao i zacjevljenje hidrotehničkog tunela kroz Srđ kojim se Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom iz pročistača u Komolcu, također izgrađenog i financiranog u okviru istog projekta.
Među većim projektima financiranim europskim i nacionalnim sredstvima izdvaja se još rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, a prvi veliki dom za starije osobe, onaj ispod Opće bolnice Dubrovnik, također se izvodi uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima, baš kao i rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Mokošica, koja će kao posljednja gradska škola ući u sustav izvođenja nastave u jednoj smjeni.
Ulaganja u parkove Gradac, Pile i Platana, izgradnja Park & Ride sustava na Pobrežju te nabavka električnih autobusa dio su programa ITU mehanizma putem kojeg je Gradu Dubrovniku kao središtu Urbanog područja Dubrovnik na raspolaganju 22 milijuna eura. Uz EU sredstva nabavljeno je 29 novih autobusa za javni gradski prijevoz, a uskoro će Dubrovnika dobiti i prve električne autobuse, njih čak 14.
„Lazareti, Aglomeracija, Lapadska obala, OŠ Mokošica – sve su to konkretni primjeri kako europski novac može postati pokretač stvarnog razvoja. Fondovi Europske unije nisu privilegija, oni su alat. Mi smo taj alat iskoristili pametno i odgovorno. Vizija Dubrovnika koju slijedimo temelji se na održivosti, uključivosti i otpornosti, a upravo su europska sredstva ta koja nam omogućuju da te riječi pretvorimo u stvarnost – u školama, na ulicama, u vodi koju pijemo i kvaliteti života koju podižemo iz dana u dan“, rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, zatvorila je program Nacionalni zajmovi za investicije i Nacionalni zajmovi za obrtna sredstva. Naime, zbog iskorištenja dostupne alokacije u srijedu 17.12.2025. u 16h privremeno je obustavljeno zaprimanje zahtjeva za Nacionalne zajmove za investicije i Nacionalne zajmove za obrtna sredstva. Iz HAMAG BICRO-a napominju da je poduzetnicima i dalje na raspolaganju program Zajmovi za rast i uključenost.
ZAGREB, 17. prosinca 2025. (Hina) - Isplata godišnjeg dodatka na mirovinu počinje u petak, 19. prosinca, za više od 1.22 milijuna umirovljenika, a visina godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža za 2025. godinu iznosi 6 eura, izvijestio je u srijedu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
ZAGREB, 17. prosinca 2025. (Hina) - Ministarstvo gospodarstva u srijedu je izvijestilo da je dodijeljeno 33 milijuna eura bespovratnih sredstava za inovacije, istraživanje i razvoj.
ZAGREB, 16. prosinca 2025. (Hina) - Zagrebačka Gradska skupština usvojila je u utorak gradski proračun za 2026. godinu u rekordnom iznosu od 3,15 milijardi eura koji će prema riječima gradonačelnika omogućiti nastavak planiranih ulaganja dok oporba smatra smatra da proračun nije razvojan nego licemjeran.
ZAGREB, 16. prosinca 2025. (Hina) - U prvom krugu upisa trezorskih zapisa 30,8 tisuća građana je za "trezorce" ročnosti 91 dana uplatilo 1,47 milijardi eura, dok ostvareni nominalni iznos ukupnog izdanja, što uključuje i prihvaćene ponude institucionalnih investitora u drugom krugu, doseže 1,7 milijardi eura, objavilo je u utorak Ministarstvo financija.