10.01.2025 10:55
Financije

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 152/24) od 1. siječnja 2025. propisano je daljnje porezno rasterećenje poreznih obveznika i pravednija raspodjela poreznog tereta. Više informacija autorica donosi u nastavku.

1. Povećanje osobnog odbitka, iznosa do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom i iznosa iznad kojeg proizvođači električne energije postaju obveznici poreza na dohodak

Od 1. siječnja 2025. povećan je iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 na 600,00 € te iznosi osobnih odbitaka za uzdržavane članove, uzdržavanu djecu i invalidnost.

Pregled je dan u tablici u nastavku:
Tablica 1

Proširena je i odredba članka 14. st. 3. t. 13. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22 i 114/23- u nastavku teksta: Zakon) na način da su se njome obuhvatile i fizičke osobe koje ostvaruju pravo na inkluzivni dodatak sukladno Zakonu o inkluzivnom dodatku (NN 156/23).

Uslijed povećanja osnovnog osobnog odbitka od 1. siječnja 2025. povećan je iznos primitaka:

- do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom s 3.360,00 na 3.600,00 € godišnje
- iznad kojeg fizičke osobe postaju obveznici poreza na dohodak po osnovi djelatnosti proizvodnje električne energije s 1.680,00 na 1.800,00 € godišnje.

2. Povećanje porezne osnovice za godišnje dohotke

Povećani su iznosi mjesečne i godišnje porezne osnovice, a pregled je u tablici u nastavku:
Tablica 2

Novopropisani iznosi osobnog odbitka i porezne osnovice primjenjuju se na dohodak ostvaren odnosno isplaćen od 1. siječnja 2025. i nadalje te se isti primjenjuju i pri obračunu plaće za prosinac 2024., koja se isplaćuje u siječnju 2025.

3. Porezna olakšica za povratnike

Kako bi se potaknuo povratak hrvatskih iseljenika koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine te kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, za iste je propisana porezna olakšica u obliku 100 % umanjenja razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na plaću i to na razdoblje od pet godina. Pravo će utvrđivati Porezna uprava po službenoj dužnosti u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

4. Novi rasponi niže i više stope godišnjeg poreza na dohotke

Izmijenjeni su rasponi poreznih stopa unutar kojih predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (u nastavku teksta: JLS) može svojom odlukom propisati visine poreznih stopa za godišnje dohotke.

Pregled je u tablici u nastavku:
Tablica 3

Predstavnička tijela JLS-a koja su visinu poreznih stopa utvrdila sukladno Zakonu koji se primjenjivao do 31. prosinca 2024. dužna su donijeti novu odluku ako im je visina istih izvan novo propisanih granica. Odluku su dužna donijeti i objaviti u Narodnim novinama najkasnije do 28. veljače 2025. te će se ista primjenjivati pri utvrđivanju predujmova poreza na dohodak od nesamostalnog rada i drugog dohotka od 1. ožujka 2025., a u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za cijelo porezno razdoblje 2025. do kada će se primjenjivati ranije propisane porezne stope.

Zbog različitog poreznog opterećenja u poreznom razdoblju proizišlog na temelju primjene dvaju poreznih stopa tijekom godine, poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina može, za 2025. izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a ako ga ne izvrši poslodavac, Porezna uprava će ga izvršiti po službenoj dužnosti.


5. Novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza

Propisani su novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i to prema indeksu turističke razvijenosti. Predstavnička tijela JLS-a dužna su donijeti novu odluku i dostaviti ju Poreznoj upravi najkasnije do 28. veljače 2025. ako je visina paušalnog poreza izvan granica novo propisanih raspona, a u slučaju ne donošenja iste u propisanom roku visina paušalnog poreza određena je Zakonom o porezu na dohodak. Tablica vezana uz iznose paušalnog poreza donosimo u nastavku:
Tablica 4

 

6. Predlagatelji odluka

Propisano je tko može biti predlagatelj odluka koje donosi predstavničko tijelo JLS-a odnosno propisano je da „Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku na prijedlog izvršnog tijela.“.

7. Izmjena pripadnosti poreza na dohodak od najma i zakupa nekretnina

Od 1. siječnja 2025. pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje se prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi, a ne više prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika.


8. Iznimka od utvrđivanja poreza na dohodak od imovine

Propisano je da se smatra da najamnina i zakupnina nije ostvarena u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovom bračnom drugu, njegovom krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.


9. Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava

S obzirom na to da su se pri utvrđivanju poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava u roku kraćem od 2 godine od dana nabave i pri utvrđivanju poreza na dohodak od otuđenja više od 3 nekretnine ili imovinska prava iste vrste u razdoblju od 5 godina od dana njihova stjecanja primjenjivala različita pravila utvrđivanja porezne obveze i oslobođenja od porezne obveze, izjednačena su pravila u obje situacije te se u obje situacije:
- priznaju troškovi ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave
- primjenjuju ista izuzeća od oporezivanja.

Propisano je i da se izuzeće od oporezivanja (između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih uzdržavanih članova, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, te ako je otuđenje u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava) ne odnosi kada se stečene nekretnine otuđe u izmijenjenom obliku ovisno o njihovim obilježjima i namjenama te da se ako je nekretnina izgrađena, rekonstruirana ili je promijenila oblik i namjenu, rok od dvije odnosno pet godina računa se od dana kada je nekretnina osposobljena za uporabu.

U ovom članku autorica pojašnjava odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost vezano uz aranžman za premještanje dobara u smislu pojednostavljenja za isporuke dobara unutar EU. Tema se sastoji od dva teksta, a u drugom povezanom tekstu, biti će riječi o primjeni PDV identifikacijskog broja kao materijalnog uvjeta za primjenu oslobođenja od PDV-a za isporuke unutar EU, pravilu o pripisivanju usluge prijevoza dobara unutar EU kod isporuka u nizu te definiranju potrebnih dokaza o obavljenom prijevozu dobara unutar EU.

Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima (NN 152/24) redefiniraju se mjere vezane uz oslobođenje poslodavaca od obveze doprinosa na osnovicu. Nakon što je mjerama porezne politike i aktivne politike zapošljavanja nezaposlenost mladih prepolovljena s trendom daljnjeg smanjenja, prioritet je poticanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme.

U ovom članku autorica piše o specifičnosti oporezivanja PDV-om usluga koje su povezane s nekretninama. Naime, prema članku 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama (uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora), smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Stoga se u nastavku pojašnjava specifičnost ovog poreznog pravila.

Sukladno članku 223. Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23 i 114/23 – u nastavku teksta: Zakon) obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (u nastavku teksta: MO I stup) , za određenu kalendarsku godinu, a koji je viši od iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici propisanoj za tu godinu ima pravo na povrat toga doprinosa. Najviša godišnja osnovica utvrđuje se kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,0 i brojke 12. Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. godinu (NN 150/23) najviša godišnja osnovica za 2024. iznosi 112.320,00 eura.  U nastavku donosimo više informacija o navedenoj tematici.

Krenulo je blagdansko raspoloženje, kada poslodavci vrlo često prigodno daruju svoje radnike. Neizbježno pitanje u poslovnim krugovima jest mora li poslodavac isplatiti prigodnu nagradu odnosno božićnicu ili je to samo mogućnost te koja su pravila isplate. Stoga u ovom tekstu donosimo sažete informacije o pravilima isplate prigodne nagrade (božićnice) za 2024.