12.03.2025 06:15
Pojasnjenje razlike između priljeva po žiro računu i poslovnih primitaka
Prilikom predaje prijave poreza na dohodak može se dogoditi da iskazani poslovni primici i svota priljeva na žiro računu nisu identični. Konkretno, moguće su okolnosti u kojima obrtnik iskazuje manji poslovni primitak nego što su priljevi po žiro računu pa u nastavku donosimo više informacija.

1. UVOD

U poslovanju obrtnika, precizno vođenje Knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI) od suštinske je važnosti za točno porezno izvještavanje i temelj prijave poreza na dohodak. U Republici Hrvatskoj, obrtnici poslovne primitke (i izdatke) iskazuju prema načelu blagajne, a usto prate i promet po žiro računu, pa može doći do dvojbe što se iskazuje u Knjizi primitaka i izdataka. U ovom članku, nastojimo pojasniti terminologiju prometa po žiro računu i poslovnih primitaka, njihovu međusobnu povezanost, te naglasiti značaj pravilnog razdvajanja i praćenja ovih informacija u svrhu točnog izvještavanja obrtnika.

2. RAZLIKA IZMEĐU PRILJEVA PO ŽIRO RAČUNU I POSLOVNIH PRIMITAKA
Promet po žiro računu predstavlja sve novčane transakcije koje se odvijaju putem bankovnog računa obrtnika (priljev i odljev). To uključuje primitke od prodaje proizvoda ili usluga, ali i primjerice isplate dobavljačima. Promet žiro računa se evidentira u trenutku kada se novac stvarno isplati ili uplati, što znači da odražava stvarni financijski tok.

S druge strane, iskazani poslovni primici odnose se na sve što obrtnik evidentira u svojoj Knjizi primitka i izdataka (prema načelu blagajne), a posljedično i u Obrascu P-PI te prijavi poreza na dohodak na Obrascu DOH.  Ovi primici uključuju sve što je naplaćeno od kupaca, kao i sve drugp što se smatra primitkom prema važećim poreznim propisima.

Međutim, moguća je primjerice okolnost da obrtnik primi pozajmice (ili neki drugi priljev novca), što se ne smatra primitkom koji se iskazuje u Knjizi primitaka i izdataka.
Važno je napomenuti da Porezna uprava uobičajeno provjerava razlike između iskazanih primitaka i prometa po žiro računu jer ta razlika može biti signal o pogrešno ispunjenoj poreznoj prijavi.
S obzirom na to da takvi slučajevi nisu rijetkost, službenici Porezne uprave već imaju snažnu praksua, ali porezni obveznik treba osigurati usklađenost između navedenih dvaju izvora podataka te pojasniti razlike.
Pojašnjenje se dostavlja Poreznoj upravi u slobodnoj formi, a na InSOLVE portalu pripremili smo predložak koji se nalazi u dijelu „Obrasci“ pod naslovom: IZJAVA o razlici između prometa po žiro računu i iskazanih poslovnih primitaka obrtnika

3. ZAKLJUČAK
Uzevši u obzir sve navedeno, razvidno je da razliku između prometa po žiro računu i iskazanih poslovnih primitaka treba objasniti Poreznoj upravi (na zahtjev Porezne uprave odnosno odmah uz poreznu prijavu). Dok promet po žiro računu odražava kompletan priljev i odljev novca, iskazani poslovni primici iskazuju one primitke koji se iskazuju kao poslovni primitak obrtnika sukladno važećem poreznom zakonodavstvu. Razumijevanje ovih informacija od suštinske je važnosti za usklađenost s propisima. Skreće se pažnja da točnost u financijskom/poreznom izvještavanju nisu samo zakonska obveza, već su važni i za ispravne informacije vlasniku obrta o poslovnoj uspješnosti.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

Ugostiteljstvo Reprezentacija je važan segment poslovanja koji obuhvaća troškove nastale ugošćivanjem i darivanjem poslovnih partnera. Iako je u poslovnom svijetu to uobičajena praksa, važno je razumjeti njene porezne implikacije, osobito s aspekta poreza na dodanu vrijednost. Ograničenja vezana uz odbitak pretporeza čine ovu temu značajnom za poduzetnike stoga u nastavku donosimo kratak osvrt.

U Narodnim novinama, 31. siječnja 2025. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, čije izmjene i dopune koje prate recente promjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U nastavku su sažeto navedene ključne novosti te se donosi i osvrt na poseban postupak oporezivanja za male porezne obveznike.

Od 1. ožujka 2025. pri utvrđivanju predujmova poreza na dohodak od nesamostalnog rada i drugog dohotka primjenjuju se nove snižene stope propisane odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalnih samouprava (u nastavku teksta: JLS), a koje su JLS (ako im je su visina poreznih stopa bila izvan novo propisanih raspona) bile dužne donijeti i objaviti u Narodnim novinama (u nastavku teksta: NN) najkasnije do 28. veljače 2025. Ako JLS nisu do navedenog datuma donijele odnosno izmijenile odluku i  objavile ju u NN, a visina poreznih stopa nije u okviru novo propisanih raspona primjenjuju se porezne stope propisane Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16- 152/24 - u nastavku teksta: Zakon).

U određenim slučajevima mali porezni obveznici obvezni su registrirati se za potrebe poreza na dodanu vrijednost i prenijeti, odnosno preuzeti obvezu plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Jedan od tih slučajeva je i kada mali porezni obveznici primaju usluge iz inozemstva. Stoga autorica u tekstu pojašnjava pojedinosti vezane uz registraciju za potrebe poreza na dodanu vrijednost, prijenos porezne obveze na malog poreznog obveznika te iznimke od općeg pravila oporezivanja.

Osobe koje imaju utvrđen status u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s osnove radnog odnosa na državnom području Republike Hrvatske, a koje je poslodavac uputio na privremeni rad u drugu državu članicu Europske unije, državu Europskog gospodarskog prostora, Švicarsku Konfederaciju ili Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske, ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u zemlji privremenog rada, na teret HZZO-a, a pod uvjetima utvrđenim europskim pravnim propisima.