Što je sezonski posao?

Sezonskim poslom smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba. U Republici Hrvatskoj glavnina sezonskog posla obavlja se u turizmu i poljoprivredi, a manjim djelom u graditeljstvu i drugim djelatnostima.

Sezonski radnici, naročito oni u području turizma i poljoprivrede, jedna su od najugroženijih i najosjetljivijih skupina na tržištu rada.

Sezonski radnici u turizmu najviše se zapošljavaju u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane te u trgovini na veliko i na malo, i to u zanimanjima prodavača, konobara, kuhara, sobara, pomoćnih kuhara, čistača, kuhinjskih radnika, administrativnih službenika, ekonomskih službenika i hotelijersko-turističkih službenika.

Možemo reći kako su upravo turistički radnici jedan od ključnih nositelja turizma, naše najvažnije uslužne grane te zapravo o njihovom angažmanu ovisi dobrim dijelom i uspješnost same turističke sezone.

S druge strane, osim u sektoru turizma, sezonsko zapošljavanje najzastupljenije je u poljoprivrednim poslovima, graditeljstvu, administrativnim i pomoćno uslužnim djelatnostima, u prerađivačkoj industriji, šumarstvu i ribarstvu.

Pod poslom koji se obavlja sezonski, u smislu Zakona o radu, smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba, na način da je u određenim godišnjim razdobljima, koja tijekom kalendarske godine mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci, povećana potreba za njegovim obavljanjem, a u drugim se razdobljima smanjuje ili potpuno nestaje.

Dakle, radi se o poslovima u određenim djelatnostima kod kojih postoji različit intenzitet poslovnih aktivnosti, odnosno u određenim se razdobljima tijekom godine pojavljuje povećana potreba za zapošljavanjem radnika radi obavljanja određenih vrsta poslova.

Poslodavac je dužan radniku tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, osigurati dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno. Iznimno, takav odmor može trajati kraće, odnosno osam sati neprekidno, za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana. U tom slučaju, korištenje zamjenskog odmora mora se omogućiti odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je dnevni odmor koristio u kraćem trajanju.

U posljednjih par godina poslodavci se sve više suočavaju s nedostatkom stručnog i kvalitetnog osoblja u ovom sektoru. Poslodavcima koji pojačano posluju u tom dijelu godine ili isključivo posluju u turističkoj sezoni je isplativije zaposliti radnika na određeno vrijeme odnosno do roka kada postoji potreba za obavljanjem određenog posla nego sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme.

Zakonom o radu nije ograničeno obavljanje sezonskih poslova na određene industrije, već sezonske radnike zapošljavaju poslodavci kojima se zbog sezonskog obilježja poslovanja poslovna aktivnost smanjuje ili povećava u određenim godišnjim razdobljima.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva 3 mjeseca 2024. godine daleko je najviše sezonskih radnika bilo traženo i zaposleno u djelatnostima povezanim s ugostiteljstvom.

Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je stupio na snagu početkom 2023. godine uvedena je definicija posla koji se obavlja sezonski, s naznakom bitnih obilježja takve vrste rada i naznakom djelatnosti u kojima se u pravilu pojavljuje.

Također, izmjene i dopune Zakona o radu omogućile su sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na neodređeno vrijeme i predviđaju fleksibilne mogućnosti dogovora radnika i poslodavca o međusobnim pravima i obvezama za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova.

Obzirom da i dalje ostaje mogućnost sklapanja ugovora na određeno vrijeme, a kako bi se spriječila moguća zlouporaba sklapanja ugovora o radu za stalne sezonske poslove u cilju izbjegavanja ograničenja koja su propisana za ugovore o radu koji se sklapaju na određeno vrijeme, propisano je da se takva vrsta ugovora može sklopiti samo ako godišnja razdoblja povećane potrebe za poslom koji se obavlja kao sezonski posao, u određenim dijelovima kalendarske godine ne traju duže od ukupno devet mjeseci.

Sezonsko zapošljavanje predstavlja specifičan oblik zapošljavanja u djelatnostima s izrazito sezonskim karakterom poslovnih aktivnosti. Radni odnosi prvenstveno su uređeni Zakonom o radu kao općim propisom u području svih radnih odnosa.

Radne odnose sezonskog karaktera Zakon o radu posebno regulira samo u odredbama koje se odnose na:
1. obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove,
2. odredbama o preraspodijeljenom radnom vremenu i dnevnom odmoru sezonskog radnika.

Vrste ugovora o radu kod sezonskog rada

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme pri čemu se prava i obveze radnika i poslodavca za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova moraju urediti na jedan od sljedećih načina:
1. radnik za vrijeme privremenog prekida nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije u obvezi isplate plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu ili
2. za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

Kada poslodavac ima potrebu za sezonskim radnikom za više sezona, on može sa sezonskim radnikom sklopiti i ugovor o radu na određeno vrijeme. U tom slučaju poslodavac je dužan u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla.

Iznimno, poslodavac neće biti obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje ni obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora, tijekom privremenog prekida u obavljanju posla, ako je, na zahtjev radnika, s radnikom o tome sklopio pisani sporazum.

Sezonski radnici mogu sklapati ugovore na određeno, ali i neodređeno vrijeme, što im jamči veću sigurnost, a navedenim zakonskim odredbama osigurava se i:
− destimuliranje sklapanja ugovora na određeno vrijeme kod sezonskog rada te uređenje ugovora o radu za stalne sezonske poslove (na određeno i na neodređeno vrijeme) koji u većoj mjeri odgovaraju potrebama tržišta rada,
− mogućnost zapošljavanja sezonskog radnika kod drugog poslodavca tijekom prekida obavljanja posla,
− da poslodavac nije obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, ako prethodno o tome s radnikom sklopi pisani sporazum,
− sveobuhvatniji obvezan dodatni sadržaj ugovora o radu za stalne sezonske poslove.

Općenito prava sezonskih radnika su:
− naknada za bolovanje pod istim uvjetima kao i radnici u redovnom radnom odnosu,
− isto radno vrijeme kao i redovni radnici uz dvije iznimke: ako stalni sezonski radnik obavlja posao u dva navrata tijekom radnog dana, poslodavac mu mora osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno te ako poslodavac posluje sezonski preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, odnosno šezdeset sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Kao što smo ranije rekli, ugovor o radu za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme.

Osim osnovnih podataka koje mora sadržavati svaki ugovor o radu, ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove mora sadržavati i dodatne podatke o:
1. uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje,
2. roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni,
3. roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi za sklapanje ugovora, a koji ne može biti kraći od osam dana,
4. podmirivanju troškova smještaja, ako oni postoje.

Umjesto podataka o godišnjem odmoru, otkaznim rokovima, plaći, trajanju redovitog dana ili tjedna, može se u ugovoru uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja.

Na ugovore koje poslodavac s radnikom sklapa na određeno vrijeme za sezonske poslove koji mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci ne primjenjuju se opće zakonske odredbe o ograničenju trajanja i broja uzastopno sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme.

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni, tada poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose, ako ih je u skladu s preuzetom obvezom uplaćivao.

Primjer ugovora o radu za stalne sezonske poslove

Ugovor o radu na određeno radno vrijeme za stalne sezonske poslove – (Zakon o radu, čl. 16.)
____________________________________________________________

(naziv poslodavca, ime zastupnika, sjedište,) u daljnjem tekstu poslodavac

i
_________________________________________________________

(ime i prezime radnika, podaci o prebivalištu odnosno boravištu radnika) u daljnjem tekstu radnik

Na temelju članka 10., 12., 13., 14., i 16. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), sklapa se ovaj:

UGOVOR O RADU ZA STALNE SEZONSKE POSLOVE

Članak 1.

Opće odredbe

Ovim se Ugovorom između poslodavca i radnika zasniva radni odnos na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonski poslova.

Članak 2.

Radne obveze

Radnik će za poslodavca obavljati sljedeće poslove u ugostiteljstvu na poziciji konobara:
− briga o gostima lokala,
− rad u restoranu na radnom mjestu koktel majstor,
− poslovi pomoćnog konobara,
− po potrebi i drugi poslovi.

Članak 3.

Mjesto rada

Radnik će poslove koji su predmet ovog Ugovora obavljati u sjedištu poslodavca, a po potrebi i na drugim mjestima, ovisno o mjestu u kojem je potrebno obaviti poslove iz čl. 2. ovog Ugovora.

Članak 4.

Početak rada

Radnik će početi s radom dana ____________, a radni odnos mu traje do ________________.

Članak 5.

Radno vrijeme

Radnik radi u punom radnom vremenu, u trajanju od 40 sati tjedno. Radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana u tjednu (od ponedjeljka do petka), po osam sati dnevno, od _______________, u jednokratnom trajanju, ili zavisno prema potrebi posla, a u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Članak 6.

Dnevni odmor

Tijekom rada u punom radnom vremenu radnik ima pravo na stanku (odmor) u trajanju od 30 minuta dnevno, od ___________ sati. Ukoliko se stanka, zbog naravi posla, ne može koristiti na način iz st. 1. ovog članka, radnik će ju koristiti prema mogućnostima, u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Članak 7.

Tjedni odmor

Radnik će koristiti tjedni odmor nedjeljom. Ako je, zbog potrebe posla, prijeko potrebno da radnik radi nedjeljom, pravo na tjedni odmor koristiti će jedan dan sljedeći tjedan, odnosno u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.

Članak 8.

Godišnji odmor

Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 28 radnih dana pri čemu se subote, nedjelje i praznici ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora. Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u iznosu plaće koju bi radnik dobio da je radio, a isplaćuje se nakon korištenja godišnjeg odmora, u roku u kojem bi mu bila isplaćena plaća da je radio.

Članak 9.

Plaća i dodaci na plaću

Osnovna plaća radnika za obavljanje poslova iz čl. 2. ovog Ugovora iznosi 2.500,00 eura bruto.

Plaća i dodaci na plaću prema navedenom isplaćuje se jedanput mjesečno, najkasnije do 15. u mjesecu, za prethodni mjesec.

Članak 10.

Produženo osiguranje

U periodu od _________________ do ___________________ poslodavac će radniku uplaćivati doprinose za produženo osiguranje.

Članak 11.

Obveznik prijave i doprinosa

Ugovorne strane utvrđuju da je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa poslodavac.

Članak 12.

Ponuda za sklapanje ugovora u narednoj sezoni

Poslodavac je dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni najkasnije do _______________.

Članak 13.

Izjašnjavanje radnika

Radnik je dužan o ponudi iz članka __ izjasniti se u roku od __ dana od njezina primitka.

Ukoliko se radnik u roku iz stavka 1. ovog članka, ne izjasni o prihvaćanju ponude, smatrat će se da je odbio.

Članak 14.

Neopravdano odbijanje ponude

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose.

Članak 15.

Obveze radnika

Radnik se izričito obvezuje da za vrijeme rada kod poslodavca neće za svoj račun, ili za račun trećih osoba obavljati poslove iz djelatnosti poslodavca ili iz drugih djelatnosti koje na bilo koji način konkuriraju djelatnosti poslodavca, niti će za takve ili slične potrebe koristiti opremu i/ili druga sredstva rada poslodavca za vrijeme rada kod poslodavca i najmanje 1 (jednu) godinu nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca.

Članak 16.

Radnik je dužan svu poslovnu dokumentaciju poslodavca i njegovih poslovnih partnera, kao i informacije, podatke i saznanja do kojih dođe tijekom rada i u vezi sa radom, čuvati kao poslovni tajnu cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa kod poslodavca te najmanje 1 (jednu) godinu od prestanka tog odnosa.

Članak 17.

U slučaju da radom ili u svezi s radom radnik svojom krivnjom ili grubom nepažnjom nanese štetu poslodavcu ili trećim osobama, dužan je tu štetu naknaditi u dokazanoj visini i opsegu.

Ukoliko je poslodavac štetu, učinjenu trećim osobama, sam naknadio oštećenim osobama, a šteta je nastala iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka, radnik je dužan poslodavcu naknaditi iznos koji je poslodavac isplatio tim osobama.

Članak 18.

Završne odredbe

Ovaj Ugovor stupa na snagu s danom njegova potpisivanja. Izmjene i dopune ovog Ugovora moraju biti u pisanom obliku. Eventualne sporove nastale u vezi s ovim Ugovorom poslodavac i radnik nastojat će riješiti sporazumno, a ako u tome ne uspiju, nadležan je stvarno nadležni sud u Zagrebu. Ovaj Ugovor sklopljen je u 4 (četiri) istovrsna primjerka, od kojih poslodavac zadržava 3 (tri) primjerka, a 1 (jedan) primjerak uručuje se radniku.

U Zagrebu, _______________ god.

Za poslodavca:                                                                                                  Radnik:
____________________                                                                                      ____________________

Da bi došlo do pravilne primjene članka 16. Zakona o radu odnosno da bi poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu za stalne sezonske poslove, mora se raditi o poslodavcima kojima se zbog sezonskog obilježja poslovanja poslovna aktivnost smanjuje ili povećava u određenim godišnjim razdobljima.

Stoga, ukoliko se obujam posla nekog poslodavaca povećava u skladu s intenzitetom poslovnih aktivnosti zbog utjecaja ljetne/zimske sezone, takav poslodavac bi mogao sklapati ugovore o radu za stalne sezonske poslove.

Skrećemo pozornost kako je izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji je stupio s početkom 2023. godine, uvedena mogućnost sklapanja ugovora o radu za stalne sezonske poslove i na neodređeno vrijeme.

Isto tako, poslodavci koji pod utjecajem izmjene sezona povećavaju ili smanjuju obujam poslovanja, imaju mogućnost zbog povećanja obima posla u određenom djelu godine s pojedinim radnicima sklopiti i ugovor o radu na određeno vrijeme sukladno članku 12. Zakona o radu.

Zakon o radu ne uređuje konkretne poslove za koje je dopušteno sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove, a člankom 16. stavak 2. definira sezonske poslove kao poslove vezane uz intenzitet poslovnih aktivnosti poslodavca u određenim djelatnostima koje ovise o izmjeni godišnjih doba, na način da je u određenim godišnjim razdobljima povećana potreba za obavljanjem poslova, a u drugim razdobljima se smanjuje ili u potpunosti nestaje.

Na primjer, uzimajući u obzir da u određenom razdoblju tijekom zimskih mjeseci traje lovostaj na ribu kao osnovnu sirovinu, za poslove prerade ribe mogao bi se koristiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove.

Dakle, ugovori o radu za sezonske poslove, koji se mogu sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme, Zakonom o radu su predviđeni isključivo za obavljanje poslova koji udovoljavaju navedenoj zakonskoj definiciji (npr. poslovi u djelatnosti ili vezano za djelatnosti poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma), a ne nekih drugih poslova. Naime, nije važno samo ponavlja li se posao iz godine u godinu, već su bitna i obilježja tog posla.

Ukoliko se radi o sklapanju „običnih“ ugovora o radu na određeno vrijeme, prilikom izračuna broja prethodno sklopljenih uzastopnih ugovora na određeno vrijeme, ubrajaju se svi uzastopno sklopljeni ugovori, uključujući i sezonske.

Ako se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa radi obavljanja sezonskih poslova na taj se ugovor o radu neće primjenjivati takvo ograničenje iz članka 12. Zakona o radu.

Tekst odredbe članka 16. stavka 4. točke 2. Zakona o radu „da za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika“ odnosi se na situaciju međusobnog dogovora radnika i poslodavca prema kojem će radnik moći za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem, pri čemu ga poslodavac za kojeg radi u sezoni odjavljuje iz obveznih osiguranja, jer će obvezu plaćanja obveznih osiguranja u tom period “van sezone” preuzeti drugi poslodavac.

Naime, radi se o posebnoj vrsti mirovanja radnog odnosa, kojemu intencija nije da osoba ostvaruje pravo na naknadu za nezaposlene osobe koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, već da ostvaruje plaću.

Sezonski rad u poljoprivredi

Način zapošljavanja na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi reguliran je Zakonom o tržištu rada. Također, za obavljanje tih poslova relevantni su i podzakonski propisi. To su Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2024. godinu.

Zakonom o tržištu rada i podzakonskim propisima izravno se regulira samo zapošljavanje sezonskih radnika na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi. Isti Zakon neposredno ne regulira sezonsko zapošljavanje koje se odnosi na zapošljavanje u turizmu.

Privremeni odnosno povremeni sezonski posao u poljoprivredi je posao u području:
− bilinogojstva koji obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala,
− stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje,
− ribarstva koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama.

Poslodavac koji može zapošljavati na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi je:
− fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost,
− fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku i
− fizička osoba.

Sezonski radnik u poljoprivredi može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi.

Poslodavac može sa sezonskim radnikom u poljoprivredi sklapati ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi i za obavljanje onih sezonskih poslova u poljoprivredi koji se odnose na prodaju na malo izvan prodavaonica, vlastitog sezonski sakupljenog ili proizvedenog uroda, proizvoda ili kulture odnosno ulovljene ili uzgojene ribe i drugih vodenih organizama.

Osobe koje se ne mogu zaposliti na sezonskim poslovima u poljoprivredi su:
− zaposlene osobe, odnosno samozaposlene osobe i osobe koje se nalaze u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega su obvezno osigurane prema posebnim propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja,
− osobe koje su zaposlene na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavljaju ugovorene poslove ,
− osobe koje imaju utvrđenu opću nesposobnost za rad,
− osobe koje su osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako su osigurane na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme,
− maloljetne osobe,
− osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu.

Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi mora sadržavati sljedeće podatke:
− ime, prezime, osobni identifikacijski broj i adresu stanovanja sezonskog radnika u poljoprivredi,
− dan, mjesec i godinu rada sezonskog radnika u poljoprivredi,
− naziv, OIB i sjedište poslodavca; dnevni iznos, način i rok isplate plaće sezonskog radnika u poljoprivredi,
− evidentiran (nalijepljen) vrijednosni kupon; naznaku o najdužem trajanju redovitoga radnog dana sezonskog radnika u poljoprivredi,
− naznaku o najkraćem trajanju stanke, dnevnog i tjednog odmora sezonskog radnika u poljoprivredi.

Predajom i prihvatom vrijednosnog kupona, te njegovim evidentiranjem (lijepljenjem), smatra se da su sezonski radnik u poljoprivredi i poslodavac suglasni sa sadržajem ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.

Sezonski radnik u poljoprivredi za vrijeme rada obvezan kod sebe imati ugovor. Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže 90 dana tijekom kalendarske godine, te ne mora biti u neprekinutom trajanju. U slučaju potrebe za dužim radom potrebno je sklopiti ugovor o radu.

Poslodavac za sezonske radnike u poljoprivredi nema obvezu voditi evidenciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu.

U Narodnim novinama 153/23 od 20.12.2023. objavljena je Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2024. godinu (u nastavku: Odluka) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2024. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje dohotka, ne može biti niži od 16,64 eura.

Na iznos plaće odnosno iz iznosa plaće iz čl. 1. Odluke, ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su isti uplaćeni unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona.

Dozvola boravka i rada sezonskog radnika - stranca

Zapošljavanje stranaca česta je odluka poduzetnika koji traže radnu snagu. Prošle godine ukupno je izdano 172.499 dozvola za rad od kojih najviše za djelatnost graditeljstva te turizma i ugostiteljstva.

Prema Zakonu o strancima, stranim državljanima se smatraju one osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo. Iznimka su osobe koje imaju status Hrvata, a nemaju hrvatsko državljanstvo. Stranci su osobe, državljani trećih zemalja te članovi Europskog gospodarskog prostora, koje imaju državljanstvo u jednoj od država članica Europske unije, Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švicarske.

Dozvole za boravak i rad za zapošljavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj se od 1. siječnja 2021. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o strancima, mogu izdati:
− do 90 dana za sezonskog radnika,
− do 6 mjeseci za sezonskog radnika,
− do godine dana.

Sezonski radnik je državljanin treće zemlje koji zadržava svoje prebivalište u trećoj zemlji te zakonito i privremeno boravi u Republici Hrvatskoj kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba, u okviru jednog ili više ugovora o radu na određeno vrijeme koje je izravno sklopio s poslodavcem s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj.

Djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba te za koje se mogu izdati dozvole za boravak i rad za sezonskog radnika su poljoprivreda i šumarstvo te turizam i ugostiteljstvo.

Dozvole za boravak i rad za državljane trećih zemalja na godinu dana te za sezonskog radnika do 6 mjeseci izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova pod uvjetom da na hrvatskom tržištu rada nije pronađen radnik (a ne radi se o deficitarnim zanimanjima) te uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Od primjene navedenog zakona, zahtjeve za dozvole za boravak i rad za koje je potrebno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (do godine dane te sezonskog radnika do 6 mjeseci) poslodavci podnose preko online aplikacije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

S druge strane, za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonskog radnika do 90 dana u kalendarskoj godini nije potrebno prethodno provesti test tržišta rada na hrvatskom tržištu niti je potrebno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Tim zakonskim rješenjem se omogućilo brže i jednostavnije zapošljavanje državljana trećih zemalja tijekom pojačanih, ali kratkotrajnih potreba za radnicima isključivo u navedenim djelatnostima.

Nadalje, od primjene istog zakona, zahtjeve za dozvole za boravak i rad za sezonskog radnika do 90 dana poslodavci podnose neposredno policijskoj upravi/postaji.

Kako bi se poslodavcima olakšao postupak podnošenja zahtjeva za dozvole za boravak i rad za sezonskog radnika do 90 dana, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatski zavod za zapošljavanje zajednički su poduzeli niz aktivnosti te je izrađena aplikacija i za online podnošenje zahtjeva za dozvole za boravak i rad za sezonske radnike do 90 dana.

Tako poslodavci od 7. travnja 2022. godine mogu zahtjeve za dozvole za boravak i rad za sezonske radnike do 90 dana podnositi i preko navedene online aplikacije „Burza rada“.

Ministarstvo unutarnjih poslova preuzet će podnesene zahtjeve u svoj sustav te imati isključivu nadležnost za provođenje postupka i odlučivanje o tim zahtjevima.

U postupku odobrenja dozvole za boravak i rad za sezonskog radnika do 90 dana nadležne policijske uprave i postaje rješavat će u što je moguće kraćem roku odnosno u roku 15 dana o dana podnošenja urednog zahtjeva.

Ministarstvo unutarnjih poslova, u suradnji s drugim tijelima državne uprave te udrugama poslodavaca, nastoji poslovnim subjektima olakšati zadovoljiti potrebe tržišta rada zapošljavanjem državljana trećih zemalja, osobito kada se radi o potrebi za većim brojem radnika u kraćem razdoblju, između ostaloga kao što je to u turističkom sektoru.

Ivan VIDAS, mag. oec.

Izvori:
1. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23)
2. Zakon o tržištu rada (NN 118/18, 32/20, 18/22, 156/23)
3. https://uznr.mrms.hr/ugovor-o-radu-za-stalne-sezonske-poslove/
4. https://vizura.eu/primjeri/ugovor-o-radu-na-odredeno-radno-vrijeme-za-stalne-sezonske-poslove-zakona-o-radu-cl-16/
5. https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/ure%C4%91enje-sezonskog-rada-u-2022-godini-51383
6. https://www.saop.hr/hr-hr/sezonski-rad-u-2024-godini
7. https://www.crowe.com/hr/blog-page/sezonski-radnici-u-hrvatskoj
8. https://uznr.mrms.hr/broj-ugovora-na-odredeno-vrijeme-kod-obicnih-i-sezonskih-poslova/
9. https://uznr.mrms.hr/mirovanje-radnog-odnosa-kod-ugovora-za-stalne-sezonske-poslove/
10. https://uznr.mrms.hr/ponavljajuci-rad-kod-istog-poslodavca-izvan-sezone/
11. https://uznr.mrms.hr/pojam-sezonskog-posla/
12. https://uznr.mrms.hr/stalni-sezonski-poslovi-prerada-ribe/
13. https://mup.gov.hr/vijesti-8/zahtjev-za-dozvolu-boravka-i-rada-sezonskog-radnika-moguce-podnijeti-i-online/288625
14. https://www.teb.hr/novosti/2023/odluka-o-najnizem-dnevnom-iznosu-place-sezonskog-radnika-u-poljoprivredi-za-2024-godinu-nar-nov-br-15323/
15. https://gospodarski.hr/rubrike/ostalo/zaposljavanje-na-privremenim-i-povremenim-sezonskim-poslovima-u-poljoprivredi-u-tekucoj-godini/