Prikupljanje sredstava

Neprofitnim organizacijama su neophodna financijska sredstva za provođenje programa i/ili projekata, a temeljem kojih će ostvariti zadane ciljeve, ispuniti svrhu svojeg djelovanja, a ujedno i doprinijeti rješavanju krucijalnih problema građana, te u konačnici razvoju društvene zajednice. U tu svrhu je potrebno pronaći različite izvore financiranja kako bi mogle ispuniti svoje temeljne zadaće.

Stoga, organizacije moraju aktivno raditi na prikupljanju financijskih sredstava, s tim da proces prikupljanja sredstava obuhvaća identifikaciju donatora, planiranje prikupljanja sredstava, izbor metoda/e za prikupljanje sredstava, plan akcije i samu provedbu prikupljanja sredstava.

Naime, da bi organizacije uspješno prikupile potrebna financijska sredstva, trebaju zapravo imati sposobnost uvjeravanja potencijalnih donatora zašto bi bilo korisno uložiti u djelovanje organizacije, te kakve će beneficije donijeti realizacija određenih projekata.

Pogrešan je pristup prilikom prikupljanja sredstava da je netko dužan dati financijska sredstva. Organizacije mogu i same sebi postaviti pitanje zašto bi potencijalni donator dao financijska sredstva? Odgovor na to pitanje mogao bi glasiti zbog kvalitetnog i dobrog napisanog projekta, a koji će imati pozitivne učinke na društvenu zajednicu. Također, organizacije se mogu postaviti u ulogu donatora, te se zapitati kakve bi one zahtjeve tražili da se ispune, te za što bi dali financijska sredstva? Odgovor na to pitanje može bit nit vodilja za strategiju prikupljanja sredstava.

Organizacije često prikupljaju financijska sredstva kada hitno moraju sanirati određene financijske minuse u svojim proračunima. Tu se zapravo radi o ad hoc prikupljanju sredstava. S druge strane, da bi organizacija imala stabilnije djelovanje kroz duže vremensko razdoblje, a koje će joj omogućiti i daljnji razvoj potrebno je da strateški prikuplja financijska sredstva.

Strateško prikupljanje sredstava pokreće se ciljevima organizacije, a ne utjecajima okoline. Za takvo prikupljanje sredstava treba postojati jasna vizija onog što organizacija želi ostvariti. Neophodno je isplanirati korake ostvarenja vizije, s tim da sve aktivnosti proizlaze iz dugoročnog planiranja organizacije. Naravno, organizacije sve moguće iznenadne prilike za financiranje rada trebaju maksimalno iskoristiti, kako bi poboljšale svoj financijski saldo.

Plan prikupljanja sredstava

Za učinkovito prikupljanje financijskih sredstava prvenstveno je potrebno izraditi plan prikupljanja sredstava. Plan prikupljanja sredstava najčešće je sastavni dio plana aktivnosti realizacije projekta ili dio strateškog plana poslovanja organizacije.

Prije izrade samog plana, neophodno je provesti određene predradnje, odnosno izvršiti analizu zainteresiranih strana (stakeholders –  osobe koje na bilo koji način mogu doprinijeti akciji), analizu potreba (zašto se prikupljaju financijska sredstva i koliko je potrebno tih sredstava), formuliranje cilja akcije prikupljanja sredstava, te analizu metoda prikupljanja sredstava, njihovo kombiniranje i izbor.

Ujedno, prije početka akcije prikupljanja sredstava potrebno je uraditi sljedeće:

• prikupiti podatke o: potrebama neprofitne organizacije, ranijim davateljima i donatorima, ranijim prilozima, potencijalnim donatorima, volonterima za prikupljanje sredstava, potencijalnim načinima za prikupljanje sredstava, te procjeni troškova akcije prikupljanja sredstava.
• odrediti i provjeriti iznos potrebnih sredstava za: programe i funkcioniranje organizacije, izvanredne troškove koji mogu nastati tijekom rada, investicijska ulaganja (na primjer kupovina nekretnina, odnosno poslovnih prostorija)
• razmotriti i izabrati odgovarajuće metode za prikupljanje sredstava: npr. godišnja kampanja za prikupljanje sredstava…
• analizirati, odnosno utvrditi kome se organizacija može obratiti: npr. međunarodnim organizacijama,  pojedincima, tvrtkama, zakladama, i/ili državnim i lokalnim vlastima.
• postaviti ciljeve organizacije
• pripremiti plan
• odrediti metodu za procjenu plana.

Prilikom izrade plana prikupljanja sredstava nužno je voditi brigu o svim detaljima i najmanjim koracima koje treba realizirati da bi se konačni cilj ostvario. Na primjer u slučaju da organizacija izabere metodu prikupljanja sredstava izravnom poštom, tada jedina aktivnost organizacije nije da samo pošalje pisma na određeni broj adresa, nego je potrebno ispitati zainteresiranost potencijalnih donatora, izraditi listu adresu na koja će pisma biti dostavljena, osigurati resurse za izradu i slanje pisama (papir, koverte, poštanske marke, volontere), osmisliti sadržaj pisma koji će uključivati informacije o neprofitnoj organizaciji koja prikuplja financijska sredstva, o svrsi kampanje, o mjestu i načinu doniranja financijskih sredstava. Jedna od efikasnijih mogućnosti je slanje popratnog pisma donatorima uz popunjenu uplatnicu.

U planiranju akcije prikupljanja sredstava, neophodno je odrediti i vremenske rokove za realizaciju aktivnosti i osobe koje će biti zadužene za njihovo izvršavanje. Također, osigurati praćenje priljeva financijskih sredstava i odaziva potencijalnih donatora, a što će poslužiti kao svojevrstan orijentir za buduće kampanje. Nakon završetka kampanje, treba se zahvaliti svim donatorima koji su dali svoj financijski doprinos, a što se može učiniti na nekoliko načina kao npr. javno medijskim putem, osobnim kontaktom, pismenim putem…

Nakon iskazivanja zahvalnosti na donacijama, organizacija i dalje treba pokazivati  određeno uvažavanje. Naime, protekom kraćeg vremenskog razdoblja poželjno bi bilo da programski voditelj organizacije uputi pismo zahvale donatoru u kojemu će navesti kako je njegova pojedina donacija ili cjelokupna financijska podrška omogućila daljnji razvoj, te uspješnu realizaciju projekata organizacije.

Izvori financiranja za rad organizacija

Kao najčešće izvore financiranja za rad organizacija možemo izdvojiti sljedeće:

• financiranje od strane donatora
• financiranje iz javnih izvora
• financiranje iz sredstava EU fondova i drugih inozemnih fondova
• samofinanciranje organizacija

U nastavku ćemo navesti nekoliko osnovnih smjernica za svaki od tih izvora financiranja.

Financiranje od strane donatora

Prije nego što se pristupi izvorima financiranja poželjno bi bilo razmotriti nekoliko ključnih pitanja kao što su: tko su donatori, koje su njihove potrebe, u kojem bi obliku mogli pružiti potrebnu podršku, zašto bi poboljšali financijski saldo organizacije…

Također, preporučljivo bi bilo napraviti bazu podataka o postojećim i potencijalnim donatorima, a  koja bi sadržavala njihove profile, odnosno:

-          ime i organizaciju

-          kontakt podatke na primjer; adresa sjedišta, broj telefona i telefaksa, adresa e – pošte

-          povijest doniranih sredstava

-          kada, kako i tko je iz organizacije s njima kontaktirao

-          da li je imao kontakt s organizacijom prije nego li je postao donator

U slučaju da je imao o kakvoj se vrsti donacije radilo, koliki je bio iznos, tko je bila osoba za kontakt

-          da li je korisnik usluga organizacije

-          volontira li u organizaciji

-          da li je bio član Upravnog odbora

-          pripada li određenoj grupi potpore organizacije

-          da li je posjetio organizaciju, kada, koliko puta

-          s kojim zaposlenicima ima najbolju komunikaciju

Prilikom traženja financijskih sredstava/donacije veoma važno je biti precizan u postavljenom zahtjevu, odnosno naznačiti točnu razinu donacije i razloge zbog kojih baš zahtjev pojedine organizacije zaslužuje podršku potencijalnih donatora.

Stoga, se prilikom kreiranja zamolbe za donacijom preporučuje izbjegavati fraze kojima se šalje signal da nisu utvrđene konkretne potrebe organizacije kao što su primjerice:

-          donirajte koliko možete

-          cijenili bi donaciju u određenom rasponu na primjer u iznosu od 25 do 250 eura.

Važno je istaknuti da se uvijek treba potruditi sačuvati odnos s donatorom, ne srušiti „mostove“ između organizacije i donatora, i to iz razloga što se negativan odgovor u trenutnim okolnostima, može nakon ponovnog upućivanja zamolbe u budućem vremenskom razdoblju pretvoriti u pozitivan odgovor, te  tako donijeti željene beneficije u obliku financijskih sredstava.

Organizacije se mogu koristiti i alatima digitalnog marketinga kao npr. informativnog biltena za privlačenje potencijalnih donatora. Kreiranjem i slanjem informativnog biltena organizacijama donosi određene beneficije, odnosno njime se omogućava da se u veoma kratkom vremenskom razdoblju bez ulaganja financijskih sredstava privuku različiti profili korisnika. Naime, kako je e-mail postao neophodan i nezaobilazan alat u poslovnim procesima, i kako su radi različitih razloga bilo privatnih, bilo poslovnih svi konstantno prisutni na njemu, upravo se e-mail može iskoristiti za slanje biltena, kako bi se korisnike, donatore informiralo o značajnim aktivnostima organizacije, zaintrigirali ih za rad organizacije, te tako posljedično ostali u stalnom kontaktu s organizacijom.

Naravno, svaki potencijalni primatelj - korisnik biltena trebao bi potvrditi svoju suglasnost za primanje biltena, odnosno kako bi ga periodično obavještavali o aktivnostima organizacije. U tu svrhu na web stranicama organizacije preporučljivo bi bilo staviti poseban formular temeljem kojeg bi korisnici formalno dali svoju suglasnost za njegovo primanje, te se upoznali sa uvjetima korištenja. Na taj način isključuje se mogućnost da se šalju neželjene informacije. Osim formulara kojim će se potvrđivati suglasnost za primanje biltena, također treba u samom biltenu postojati i formular kojim će se moći potvrditi odustajanje od daljnjeg primanja na e-mail adresu, s obzirom da se svaki od korisnika može predomisliti u bilo kojem trenutku. Proces odjave bi trebao biti veoma jednostavan, odnosno da se samo jednim klikom miša na formular odjave sa liste primatelja.

Preporučljivo je da bilten sadržava temu koja nije predugačka, te je kreirana tako da sadržaj što više zainteresira njegova primatelja. Bilteni se mogu i personalizirati za donatore.

Financiranje iz javnih izvora

Jedan od oblika financiranja kojima se neprofitne organizacije (udruge) mogu koristiti za provedbu programa i/ili projekata jest financiranje iz javnih izvora, odnosno dodjela financijskih sredstava temeljem provedenog javnog natječaja ili pak bez provedbe javnog natječaja, uz ispunjavanje odgovarajućih uvjeta.

Pod javnim izvorima podrazumijevaju se sredstva državnog proračuna, koja uključuju i namjenska sredstva od igara na sreću, te sredstva proračuna županija, gradova i općina, kao i sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora.

Naime, javni natječaji provode se kada se udrugama odobravaju financijska sredstva (ili osiguravaju prava, pokretnine i nekretnine) iz javnih izvora za:

• provedbu programa i projekata kojima se ispunjavaju ciljevi i prioriteti definirani strateškim i planskim dokumentima, (npr. niz natječaja tijela državne uprave kojima se provode mjere zakona, nacionalnih strategija, planova i programa u pojedinom sektorskom području npr. odgoj i obrazovanje mladih.).
• provedbu nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa javnih potreba utvrđenih posebnim zakonom
• pružanje socijalne usluge temeljem posebnog propisa, te rada udruga pružatelja socijalnih usluga putem socijalnog ugovaranja (tkz. sustav glavarina kada udruga temeljem strateških planova davatelja financijskih sredstava obavlja socijalne usluge s jasno definiranim uvjetima i kriterijima za pružanje usluga za što su joj namijenjena sredstva prema broju korisnika obuhvaćenih određenom uslugom).
• sufinanciranje obveznog doprinosa korisnika financiranja za provedbu programa i projekata ugovorenih iz fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora (udruga prijavitelj, odnosno potpisnik ugovora za javni poziv financiran iz fondova Europske unije, za čiju je provedbu potrebno sufinanciranje).
• podršku institucionalnom, organizacijskom i programskom razvoju udruga (npr. jačanje kapaciteta udruge za pružanje pojedinih usluga ili za upravljanje radom udruge kao npr. strateško planiranje.).
• programe ili projekte zapošljavanja u udrugama (natječaji koje provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva)
• donacije i sponzorstva
• dodjelu nefinancijske podrške u pravima, pokretninama i nekretninama namijenjene udrugama koje provode programe i projekte (npr. kod dodjele javnih prostora udrugama pod posebnim netržišnim uvjetima)

Raspisivanje javnog natječaja za dodjelu prostora i potpisivanje ugovora s udrugama korisnicima osobito je važno, a posebice iz razloga jer se na taj način jasno određuju uvjeti korištenja prostora, usklađuju uvjeti i načini za izmjene i dopune ugovora, pa čak i u situacijama kada se prostori daju na korištenje bez naknade.

• druge oblike i namjene dodjele financijskih sredstava iz javnih izvora

S druge strane, financijska sredstava bez objavljivanja javnog natječaja dodjeljuju se izravno samo u sljedećim slučajevima:

• u opravdanim i iznimnim slučajevima, kada nepredviđeni događaji obvezuju davatelja financijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće provesti standardni natječajni postupak i problem je moguće riješiti samo izravnom dodjelom financijskih sredstava (npr. u slučaju nepredviđene prirodne katastrofe kada se sredstva dodjeljuju udrugama koje će moći brzo djelovati, te je njihovo djelovanje poznato davatelju financijskih sredstava, kao npr. u slučaju nedavne prirodne katastrofe potresa.).
• kada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi ili skupini udruga koje imaju isključivu nadležnost u području djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se financijska sredstva dodjeljuju ili je udruga jedina organizacija operativno sposobna za rad na području djelovanja i/ili zemljopisnom području na kojem se financirane aktivnosti provode (npr. u slučaju Hrvatske gorske službe spašavanja)
• kada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi koja je na temelju propisa izrijekom navedena kao provoditelj određene aktivnosti (npr. Zakonom o Hrvatskom crvenom križu) ili drugog propisa
• kada se prema mišljenju nadležnog povjerenstva jednokratno dodjeljuju financijska sredstva do 663.61 eura/5.000,00 kuna za aktivnosti koje iz opravdanih razloga nisu mogle biti planirane u godišnjem planu udruge, a ukupan iznos tako dodijeljenih sredstava iznosi najviše 5% svih sredstava planiranih u proračunu za financiranje svih programa i projekata udruga. (npr. u slučaju prikupljanja sredstava za konkretnu humanitarnu aktivnost)

Treba naglasiti kada se financijska sredstva dodjeljuju bez objavljivanja javnog natječaja, davatelj financijskih sredstava obvezan je s udrugom kao korisnikom financijskih sredstava sklopiti ugovor o izravnoj dodjeli sredstava i poštivati osnovne standarde financiranja vezane uz planiranje financijskih sredstava, ugovaranje, praćenje financiranja, javno objavljivanje i izvještavanje. Uz to, dužan je pisanim putem javno obrazložiti svoju odluku o neraspisivanju javnog natječaja, a što doprinosi osiguranju transparentnosti u pogledu trošenja financijskih sredstava, odnosno omogućuje praćenje kvalitete provedbe aktivnosti i namjensko trošenje sredstava.

Financiranje iz sredstava EU fondova i drugih inozemnih fondova

U slučaju nedostatka financijskih sredstava, neprofitne organizacije za realizaciju projektnih aktivnosti kojima se postižu organizacijski ciljevi, mogu koristiti i financijska sredstva Europske unije.

Početni korak za mogućnost korištenja sredstava Europske unije je identificirati prilike za financiranje projekata organizacije. Stoga je veoma važno pratiti pozive za projektne prijedloge koji su relevantni za organizaciju. Naime, kako bi ih se pravovremeno uočilo potrebno je svakodnevno pretraživati novosti i web stranice o europskim financijskim sredstvima (npr. web stranice Europske komisije, SAFU,..). Također, jedna od mogućnosti je i pretplata na relevantne popise korisničkih adresa e- pošte, s tim da izvor informacija mogu biti i donatori s kojima su prethodno uspostavljeni kontakti i koji podupiru organizaciju.

Treba napomenuti da organizacije moraju imati odgovarajuće financijske i operativne kapacitete za uspješno upravljanje financijskim sredstvima, jer u suprotnome njihova prijava može biti odbijena. Prema tome, organizacije prilikom apliciranja na sredstva Europske unije moraju biti sigurne da je u njima moguće i izvedivo implementirati projekt za čija se financijska sredstva natječu.

S obzirom da EU prijavni obrasci za dodjelom financijskih sredstava često znaju biti dugački i detaljni potrebno je obratiti pozornost na nekoliko stvari, odnosno prilikom predaje projektne prijave, obavezno pročitati sve detalje iz Smjernica i popratne dokumentacije, te pri ispunjavanju obrasca prijave pažljivo slijediti zadane Smjernice, te upute o rokovima i pripremi prijave. Također, osigurati dostatan priljev sredstava koji će omogućiti da projekt započne, te se implementiraju aktivnosti prije primitka uplate financijskih sredstava Europske unije.

Samofinanciranje neprofitnih organizacija

Neprofitne organizacije osim mogućnosti dobivanja financijskih sredstava iz javnih izvora, donatora, EU fondova, mogu ostvarivati i dodatne izvore prihoda i to putem samofinanciranja. Naime, kroz samofinanciranje organizacije mogu osigurati potrebnu stabilnost i održivost, smanjiti izloženost različitim nestabilnim okolnostima (npr. financijskim krizama), povećati neovisnost organizacije, a ujedno proširiti i aktivnosti kojima će se realizirati ciljevi radi kojih su i osnovane.

Također, samofinanciranje omogućava održivost organizacijama koje su u određenom trenutku ostale bez drugih izvora financiranja rada (npr. prestanak financiranja iz inozemnih izvora, manjak financijskih sredstava u državnom proračunu…). Na osnovu ostvarenih prihoda iz samofinanciranja organizacije mogu financirati i aktivnosti za koje je teško osigurati financijska sredstva iz tradicionalnih izvora financiranja (npr. zagovaračke aktivnosti, temeljni troškovi poslovanja…).

Organizacije koje su uspješno razvile samofinanciranje imaju mogućnost da odbiju i najveće donatore u slučaju da donatori na izravan ili neizravan način žele značajno utjecati na djelovanje organizacije.

Uzimajući u obzir sve navedeno, možemo zaključiti da organizacije sve više trebaju težiti samofinanciranju kako bi postale samodostatne, te stvorile uvjete za kontinuirano djelovanje bez financijskih poteškoća.

Kao oblike samofinanciranja neprofitnih organizacija možemo izdvojiti sljedeće:

• članarina
• naknade za usluge
• prodaja proizvoda
• korištenje materijalne aktive (pokretne i nepokretne imovine)
• korištenje nematerijalne aktive
• prihodi od kamata, dividendi

Članarina

Uvođenje plaćanja članarine preporučljivo je za organizacije koje imaju veliki broj članova iz logičnog razloga što je veći broj članova, veći je iznos prihoda od plaćanja članarine. No, to ne znači da i organizacije koje imaju manji broj članova ne mogu uvesti plaćanje članarine, posebice u trenutnim ekonomskim okolnostima, gdje je svaki izvor prihoda prijeko potreban. Prilikom uvođenja plaćanja članarine, organizacija treba napraviti adekvatnu procjenu prema kojoj će donijeti odluku o visini članarine, te na koji način će se trošiti ta sredstva, odnosno za koju namjenu.

Plaćanje članarine ne samo što donosi prihod organizaciji, nego i ojačava obvezu člana, te stvara očekivanje da će organizacija voditi računa o svojim članovima kroz usluge koje pruža.

Postavlja se pitanje da li neprofitne organizacije (npr. udruge) izdaju račun za članarinu?

Članarine i članski doprinosi u pravilu podrazumijevaju da se radi o tzv. nerecipročnim prihodima, odnosno da njihovo plaćanje ne uključuje i neposrednu protučinidbu od strane udruge. Prema tome, s obzirom da nema konkretne isporuke dobara i usluga, udruga nema osnove izdavati račun kao dokument kojim se zaračunavaju isporučena dobra i usluge. Članove će pozivati na uplatu članarine dokumentom (terećenjem, zaduženjem, uplatnicom i dr.) koji za uplatitelja – člana ima karakter vjerodostojne isprave kao podloge za plaćanje. U dokumentu za plaćanje se poziva na osnovu za terećenje (pristupnica u članstvo, odluka tijela udruge o visini i načinu plaćanja, statutarne odredbe o članarini i obvezama članova, posebni propis i sl.). Ti se prihodi u udruzi priznaju na temelju naplate, a kod isplatitelja kao rashod u trenutku plaćanja koje je izvršeno temeljem prethodno navedenoga.¹

Naknade za usluge

Organizacije mogu ostvarivati prihode pružanjem određenih stručnih usluga klijentima u javnom ili privatnom sektoru, npr. pružanjem konzultantskih usluga poslovnim subjektima.

Prodaja proizvoda

Organizacije mogu ostvarivati prihode i od prodaje stručnih knjiga ili drugih publikacija npr. DVD, monografija, biltena, prodaje prigodnog tiska, prigodnih proizvoda koje njezini članovi proizvode.

Korištenje nepokretne i pokretne imovine

Organizacije mogu ostvarivati prihode od iznajmljivanja nekretnina organizacije, prostora i objekata, opreme, fizičkim ili pravnim osobama.

Korištenje nematerijalne imovine

Organizacije mogu ostvarivati prihode od patenata ili drugih oblika intelektualnog vlasništva organizacije.

Tu se naravno ne može zanemariti porezni tretman prihoda koje ostvaruju neprofitne organizacije, te ćemo ukratko skrenuti pozornost na nekoliko osnovnih smjernica.²

Prihodi od darova, donacija, sponzorstva i članarina ili kamata po računima su pasivno stečeni prihodi, koji su osnova postojanja neke neprofitne organizacije, te nisu oporezivi. Međutim, upravo je kod takvih prihoda potrebno provjeriti da li je riječ o prikrivenim naknadama za pružene usluge.

Na primjer prikrivene naknade se mogu pojaviti kada sportski klub naknadu za korištenje određenog prostora ili prostora za treniranje naziva članarinom, ili se za pružene usluge ili prodane proizvode traži donacija od npr. najmanje 50 kn/6.64 eura, tada je to oporezivi prihod.

Prigodni tisak i prodaja knjiga (DVD, monografija, tisak knjige za slijepe osobe, bilteni ….) nije oporezivi prihod. No, ako neprofitna organizacija redovito (svake godine) organizira prigodnu prodaju proizvoda, a nije riječ o proizvodima koje njezini članovi proizvode, tada je to oporezivi prihod.

Ne bi se smatralo djelatnošću trgovine ako npr. udruga slijepih i slabovidnih osoba, udruga djece s posebnim potrebama, strukovna škola, udruga za očuvanje kulturne baštine prigodno prodaje proizvode koje su izradili njezini članovi.

U svim navedenim slučajevima ili slučajevima koji se mogu pojaviti uvijek je potrebno preispitati i dokazati namjenu korištenja ostvarenih prihoda kako bi se utvrdilo postojanje društvene koristi od neprofitne organizacije, a ne iskorištavanje organizacijskog pravnog oblika. 

U pogledu najmova (načelno trajno (pasivno) obavljanje djelatnosti potrebno je razlikovati situacije kada neprofitna organizacija iznajmljivanjem prostora narušava tržišnu utakmicu ili kada čini humanitarnu aktivnost (ostvaruje svoju svrhu) npr. udruga pruža roditeljima oboljele djece smještaj uz plaćanje naknade kojom se pokrivaju neki troškovi (voda, struja), tada to nije oporezivi prihod. S druge strane, najam prostora na lokaciji gdje postoje i druge osobe zainteresirane za pružanje usluga najma (npr. prostor za trgovinu, radionicu, turistički smještaj), jest oporezivi prihod.

Zaključno

Temeljni problem za djelovanje neprofitnih organizacija je nedostatak financijskih sredstava ili financiranje iz samog jednog izvora. Stoga neprofitne organizacije kao što smo i naveli prethodno u tekstu moraju ne samo osmisliti kvalitetnu strategiju za uspješno prikupljanje sredstava, nego i ta sredstva prikupljati iz različitih izvora financiranja kako bi realizirali projekte na osnovu kojih će se ostvariti misija organizacije, ali i s druge strane zadovoljiti potrebe korisnika usluga organizacije, a u konačnici i čitave društvene zajednice. Također, za organizacije je od iznimnog značaja aktivno i kontinuirano praćenje svih relevantnih natječaja, javnih poziva iz njihovog područja djelovanja, kako bi na njih mogli aplicirati i tako osigurati neophodna financijska sredstva koja će ne samo doprinijeti ostvarenju projektnih ciljeva, nego i daljnjem razvoju i napretku organizacije.